Moram li uzimati abdest za svaki namaz ako klanjam u kamionu i kako ću postupiti kada sumnjam imam li abdest?

Stojanje u namazu (kijam) elementarni je dio svih propisanih namaza, bez kojeg namaz, po konsenzusu učenjaka svih pravnih škola, nije validan, ako postoji mogućnost za kijamom. (Vidjeti: Et-Temhid, 1/133, i 10/189-196, El-Muhalla, 3/59, Bidajetul-mudžtehid, 3/221, El-Medžmu, 3/236, Šerhuz-Zerkeši, 1/616-617, Fethul-Bari, 2/584, Šerhuz-Zurkani alel-muvetta, 1/1/399.)

Drukčije rečeno, ko klanja sjedeći, a može stojati, mora ponoviti namaz, i to po jednoglasnom mišljenju islamskih pravnika, tvrde imam Tahavi, Ibn Abdulberr, Nevevi i neki drugi učenjaci. (Vidjeti: Šerhul-meani, 1/318, 341, Et-Temhid, 6/144, i El-Medžmu, 3/236.)

Islamski autoriteti drže da onaj čovjek koji bezrazložno odobri obavljanje namaza bez stojanja (kijama) ili kijam ne smatra elementarnim dijelom namaza – izlazi iz okvira dini-islama i postaje otpadnik.(Vidjeti: El-Medžmu, 3/236.) Imam Ebu Jusuf, Muhammed b. Hasan, učenjaci malikijske, šafijske, hanbelijske i zahirijske pravne škole, smatraju kijam elementarnim dijelom namaza čak i kada je riječ o namazu na lađi, gdje postoji velika opasnost od utopa. (Vidjeti: El-Mebsut, 2/2, Bedaius-sanaia, 1/292, Hašijetu Ibn Abidine, 1/445, El-Insaf, 2/3, El-Furu, 1/335, El-Iklil, 2/97, El-Muhalla, 4/185, Fethul-Bari, 1/498, i Muhtesaru ihtilafil-ulema, 1/354.)

Ako je obavezno stojanje u namazu koji se obavlja na lađi, šta onda reći za kopno, gdje ne postoji takva opasnost po klanjača?! Dakle, kijam je obavezan, osim ako postoji šerijatski validno opravdanje, kada s obveznika spada kako kijam, tako i ostali elementarni dijelovi namaza, tvrdi šejhul-islam Ibn Tejmijje.(Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 21/242 i 23/224.) Spomenuti propis vrijedi isključivo za propisane (farz) namaze. Džabirovo, radijallahu anhu, predanje: “Allahov Poslanik, ﷺ, klanjao je na jahalici kud god se usmjerila, a kada bi obavljao propisane (farz) namaze sjahao bi i okrenuo se prema kibli”(Buharija, 400.); po drugoj verziji: “Vidio sam Vjerovjesnika, ﷺ, da klanja dobrovoljne namaze na jahalici”(Buharija, 4140.), odnosi se na nafile; propisani namazi, u mjestu boravka i na putu, klanjaju se u stojećem položaju. Tome u prilog ide i Ibn Omerova izjava koju je zabilježio imam Buharija: “Resulullah, ﷺ, klanjao je na putu jašući, ali ne propisane namaze.” U drugoj verziji koju je zabilježio imam Muslim stoji: “…a propisane namaze nije klanjao na jahalici.” Iz prethodnog se može razumjeti da namaz obavljen u prijevoznom sredstvu sjedeći, ali uz mogućnost njegovog obavljanja u stojećem položaju, nije validan, i da se mora ponoviti. Stoga, uvaženi brate, gdje god te zatekne namasko vrijeme, izađi iz kamiona i obavi namaz na propisan način, nimalo se ne stidi svoje vjere, ona je najveći Allahov dar čovječanstvu, kada bismo samo znali!

Kada je riječ o kraćenju namaza, to je, po većini prvih učenjaka, obavezno, tvrdi imam Hattabi. (Vidjeti: Mealimus-sunen, 1/225.) Ibn Bettal i Begavi kažu da je to stav većine islamskih učenjaka kada je riječ o kraćenju namaza u globalu. (Vidjeti: Šerhul-Buhari, 2/8, od Ibn Bettala, i Šerhus-sunne, 4/162.)

Ne postoji autentično predanje da je Allahov Poslanik, ﷺ, ikada upotpunio namaz na putu. Spajanje namaza velika je olakšica za putnika. Dopušteno je spojiti podne i ikindiju u podnevskom, ali je to bolje učiniti u ikindijskom vremenu, a akšam i jaciju u akšamskom, ali je to bolje učiniti u jacijskom vremenu, na osnovu jakih argumenata koji govore o spajanju u vremenu drugog namaza.

Kada je riječ o abdestu, njega je bolje uzeti za svaki namaz, mada se može klanjati više namaza s jednim abdestom. Obveznik mora uzeti abdest samo onda kad je uvjeren da je izgubio abdest; sumnja nije mjerodavna, a Allah, opet, najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović