Ko ima korisiti od posjećivanja kabura, umrli ili posjetilac?
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Posjećivanje kabura je korisno i za umrlog, ali i za živog. Otuda je zabrana posjećivanja kabura, koja je bila u početku aktuelna, derogirana hadisom kojim se to dopušta. Burejde, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Bio sam vam zabranio posjećivanje kabura, a od sada ih posjećujte![55]
a) koristi posjetioca kabura
Ogromne su koristi onome koji zijareti kaburistan, zbog toga što se podsjeti da treba i on leći u tu hladnu i vlažnu zemlju i biti samo hrana za crve. U brojnim predajama koje bilježe Ebu Davud, Nesai, Ahmed, Bejheki, Hakim i drugi, podvlači se da se zijaretom kabura zadobijaju ogromne pouke, povećava dobro, podsjeća na ahiret, te izazivaju suze u očima, a srca postaju osjetljivija i suptilnija.
b) koristi umrlom
Od posjete kaburu umrla osoba ima izuzetnu korist. To se očituje i selamom koji se uputi umrloj osobi i dovom Allahu Uzvišenom da joj oprosti grijehe i sačuva je kaburskog azaba. Otuda, kada posjećujemo kabure, treba da se obratimo njihovim stanovnicima, jer oni nas čuju, iako mi to ne primjećujemo. Na upit ‚Aiše, r.a, kako da se obrati mrtvima, Vjerovjesnik, s.a.v.s, joj je savjetovao da kaže: Es-Selamu ‚ala ehli-d-dijari mine-l-mu’minine ve-lmuslimine. Ve jerhamullahu-l-mustakdimine minna ve-l-muste’hirine. Ve inna inša Allahu bikum lelahikun! / Neka je mir na vjernike i muslimane, stanovnike ovih kuća. Neka se Allah smiluje onima koji su ranije i skoro umrli. Mi ćemo se, inša Allah, sigurno vama pridružiti![56]
Preporučljivo je, kada selam nazivamo umrloj osobi, stati u pravcu njenog lica, a kada učimo dovu za nju, onda se treba okrenuti prema kibli.[57]
c) učenje Kur’ana na kaburu
Učenjaci imaju različite stavove kada je u pitanju učenje Kur’ana na kaburu. Neki to strogo zabranjuju, smatrajući to zabranjenom novotarijom dok drugi to dozvoljavaju i smatraju pohvalnim.
Oni koji smatraju da je učenje Kur’ana kod kabura novotarija i da ga je pokuđeno učiti, temelje svoje stavove na činjenici da ne postoji nijedan autentičan hadis koji, eksplicite, govori o učenju Kur’ana na kaburu. Jedino što dozvoljavaju je nazivanje selama umrloj osobi i učenje dove za nju. Traženje oprosta za umrlu osobu oni temelje na hadisu Osmana b. ‚Affana, r.a, koji kaže da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s, kada bi se završilo sa ukopavanjem umrle osobe, stao iznad nje i rekao: Tražite oprosta za vašeg brata i molite Allaha da ga učvrsti, jer njega sada ispituju![58]
Oni koji dozvoljavaju i prakticiraju učenje Kur’ana na kaburu, temelje svoje stavove na hasen-predaji imama Bejhekija koji u Sunenu navodi da je ‚Abdullah b. Omer, r.a, smatrao mustehabom proučiti početak i završetak sure El-Bekare, na kaburu, nakon ukopavanja.[59]
Imam Nevevi, također, navodi mišljenje imama Šafije i učenjaka iz njegove pravne škole, koji su smatrali mustehabom da se nešto prouči iz Kur’ana na kaburu, a ako bi bio proučen i kompletan Kur’an – to su smatrali još boljim.[60]
Treba spomenuti da nema nikakve smetnje da neko za umrlog prouči u džamiji ili u svojoj kući nešto iz Kur’ana, moleći Allaha Milostivog da ga obdari Svojom milošću i obaspe ga Svojim oprostom. Međutim, okupljanje u kući umrlog u svrhu učenja Kur’ana ili neke druge vrste ibadeta nema nikakve podloge u Poslanikovoj, s.a.v.s, praksi i praksi njegovih časnih ashaba, niti praksi prvih generacija muslimana.
(Poglavlje iz knjige: ISLAMSKI BONTON, Autor: dr. Šefik Kurdić, Izdavač: Islamska pedagoška akademija, Zenica, 2005. god.)
—————————-
fusnote:
55 Hadis bilježi Muslim u Sahihu: 11 – Kitabu-l-dženaiz, 36 – Babu isti’zani-n-Nebijji, sallallahu ‚alejhi ve selleme, Rabbehu ‚azze ve dželle fi zijareti kabri ummihi, hadis br. 977.
56 Muslimova zbirka hadisa, 1/434; hadis br. 497.
57 Vidi: Ahkamu-l-dženaiz, str. 196.
58 Hadis bilježi Ebu Davud u Sunenu: Kitabu-l-dženaiz, 69 – Babu-l-istigfari `inde-lkabri li-l-mejjiti, hadis br. 3221. Ova predaja je dobra. Ovaj hadis, također, prenosi i Hakim u Mustedreku, 1/370 i ocjenjuje ga autentičnom predajom, a s tim se slaže i hafiz Zehebi. (Vidi: Rijadu-s-salihin, str. 313 i El-Ezkar, str. 236-237).
59 Provjeri: Nevevi, El-Ezkar, str. 237.
60 Isti izvor i ista strana.