Da li je žena obavezna davati zekat na zlato koje koristi kao ukrasni nakit za sebe i ne trguje njim?

Islamski se učenjaci razilaze kada je  pitanju davanje zekata na ženski nakit koji je dostigao vrijednost nisaba, a ne koristi se u trgovini. Ispravnije mišljenje jeste da je žena obavezna davati zekat na nakit, nakon što dostigne vrijednost nisaba. (U prethdnom pitanju pojasnili smo vrijednost nisaba na zlato i srebro.)

Dokazi za to jesu sljedeći:

1. Općenite riječi Poslanika, ﷺ:
“Onaj ko bude posjedovao zlato ili srebro i ne bude davao zekat na njih, njegov bok, čelo i leđa bit će žigosani vatrenim pločama.”

2. Hadis koji prenosi Abdullah b. Amr b. As u kojem se navodi da je žena ušla kod Allahovog Poslanika, ﷺ, zajedno sa svojom kćerkom na čijoj su ruci bile dvije zlatne narukvice. “Daješ li zekat na te narukvice?”, upita Poslanik, ﷺ. “Ne”, odgovori žena. “Da li bi bila sretna da te Allah zbog toga zaodjene vatrenim narukvicama na Sudnjem danu?”, upita ponovo Poslanik, ﷺ. U tom trenutku žena skide narukvice i reče: “Od sada pripadaju Allahu i Njegovom Poslaniku.”

3. Prenosi se da je Ummu Selema stavljala narukvice od zlata i da je upitala Poslanika, ﷺ: “Da li se ovo može smatrati blagom?” “Ako je dostiglo vrijednost nisaba i izdvoji se zekat na njega, ne smatra se blagom”, odgovori joj Poslanik, ﷺ.

(Pod blagom se smatra riznica koju je pokuđeno gomilati i koja će biti uzrok azaba njenog vlasnika, primj. šer. rec.)

Što se tiče hadisa u kojem Poslanik, ﷺ, kaže:
“Zekata se ne daje na nakit”, ovaj je hadis daif (slab) i nije dozvoljeno na osnovu njega ostaviti osnovu po kojoj je zekat obavezan, kao i zanemariti sahih hadise koji tu osnovu potvrđuju.

Stalna komisija za šerijatska pitanja  (fetve)

(Fetve učenjaka dvaju harema, str. 120)