DA LI JE PO ISLAMU ZEMLJA RAVNA PLOČA ILI OKRUGLA?

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Ja ne znam koji je on Kur’an proučavao, jer ako je proučavao onaj koji je u rukama muslimana u njemu nema ni jedan ajet u kojem se kaže da je Zemlja kao ravna ploča. Jedino ako ne misli na dvadeseti ajet u suri El-Gašije u kojem je došlo da Uzvišeni kaže: “I Zemlju, kako je prostrta”, tu je spomenuta riječ “sutihat” što na arapskom znači “površina”, a mufessiri Kur’ana poput Ibn Kesira tumače riječima: “busitat ” – produžena, “meddet” – proširena, “mehhedet” – prostrta. U svakom slučaju, ni jezičko ni tefsirsko značenje ničim ne upućuje na to da je u ajetu rečeno da je Zemlja ravna ploča.
A da je to tako najbolje ukazuje to što je donesen idžmau (konsenzus) islamskih učenjaka da je Zemlja okruglog oblika. Zaista je nespojivo da u Kur’anu dođe da je Zemlja ravna ploča, kako to tvrdi taj “veliki poznavalac” Kur’ana, a da sa druge strane islamski učenjaci budu složni na tome da je Zemlja okruglog oblika.

Naime, malo je poznato među muslimanima da su muslimani, tačnije muslimanski učenjaci, smatrali da je Zemlja okruglog oblika i za to imali argumente. To su tvrdili prije na nekoliko stoljeća nego što će Crkva u Italiji spaliti Džordana Brunu i anatemisati ostale znanstvenike zbog njihove tvrdnje da je Zemlja okrugla, jer je Crkva držala da je Zemlja ravna ploča. Naravno, ovi znanstvenici koji su živjeli u vrijeme takozvanog Humanizma i Renesanse, kako su nas učili u školama, su bili pod utjecajem španske muslimanske civilizacije, a što nas nisu učili u školi.
U narednom tekstu slijede imena islamskih učenjaka od kojih se prenosi da su rekli da nema razilaženja među islamskim učenjacima da su nebesa i Zemlja poput lopte.
Prenosi šejhul-islam Ibn Tejmije u knjizi Medžmu’u-fetava (25/195) da je učenik imama Ahmeda, poznati veliki učenjak koji je napisao oko 400 djela, Ahmed ibn Džafer ibnul-Munadi rekao: “Nema razilaženja među učenjacima da su nebesa poput lopte”. Dodaje Ibn Tejmije: “Također, složni su učenjaci da je Zemlja sa svim kopnima i morima poput lopte”.
A na drugom mjestu u istoj knjizi (6/586) prenosi Ibn Tejmije da su se dva čovjeka sporila oko izgleda nebesa i Zemlje, da li su ona poput dva okrugla tijela ili ne. Jedan je to potvrđivao, a drugi negirao. Pa im je on odgovorio: “Nebesa su kružnog oblika kod muslimanskih učenjaka, prenosi idžma muslimana po ovome više od jednog učenjaka, poput Ahmeda ibn Džafera el-Munadija, jednog od velikih učenjaka iz druge generacije (živio po Miladu 870-947), učenika imama Ahmeda, koji je napisao oko 400 knjiga. Prenosi idžma oko toga (da je Zemlja okrugla) imam Ebu Muhammed ibn Hazm (živio po Miladu 996-1064), Ebul-Feredž ibnul-Dževzi (živio po Miladu 1114 –1201) i prenijeli su učenjaci to isto u poznatim senedima od ashaba i tabi’ina, spomenuli su to iz Allahove knjige i sunneta Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Pojasnili su taj stav i sa razumskim dokazima, a o tome su već donešeni i astronomski proračuni. Nije mi poznato među poznatim učenjacima muslimana da je neko to negirao osim jedna mala skupina od Ehlul-kelama kada su se raspravljali sa astrolozima rekli su, navodeći kao primjer da je dozvoljeno da (nebesa i Zemlja) budu četvrtaste ili šestougaone i slično, oni nisu zanegirali da su nebesa i Zemlja kružnog oblika nego kažu da je moguće da bude i suprotno tome. A nije mi poznat neko ko je rekao da nisu kružnog oblika osim neko od neznalica čiji govor se ne uzima”.
Kaže Ibn Hazm (živio po Miladu 996-1064) u svojoj knjizi El-Fisalu (2/78): “Niko od muslimanskih imama, koji zaslužuje ime imama po znanju, nije zanegirao okrugli oblik Zemlje (tekvirul-erd), niti je od ikog od njih zabilježena barem jedna riječ u neprihvatanju istog. Argumenti Kur’ana i sunneta su došli sa potvrđivanjem njenog okruglastog oblika”. Zatim je naveo dokaze o tome.

Od glavnih dokaza iz Kur’ana sa kojima Ibn Hazm, Rešid Rida, Zuhajli, Ibn Usejmin i ostali učenjaci dokazuju loptast izgled Zemlje su riječi Uzvišenog: “Nebesa i Zemlju je sa ciljem stvorio; On noću zavija dan i danom zavija noć, On je Sunce i Mjesec potčinio, svako se kreće do roka određenog. On je Silni, On mnogo prašta!” (Ez-Zumer 5) Dokaz je u riječima: “On noću zavija dan i danom zavija noć”, jer riječ “zavija” znači da se nešto oko nečeg omotava, a opštepoznato je da noć i dan smjenjuju jedno drugo na Zemlji, a to znači da ako dan zavija noć i obrnuto, a smjenjuju se oko Zemlje, to neminovno ukazuje da je Zemlja loptasta jer se noć i dan zavijaju oko nje smjenjujući jedno drugo. Također, prenosi se od mnogih učenjaka da bi govorili: ako bi čovjek krenuo sa jednog mjesta na Zemlji i kretao se u jednom pravcu da bi opet došao na to mjesto.

Također, lično sam pitao šejha Mensura es-Simarija o ovom pitanju. Rekao je da se prenosi idžma (konsenzus) učenjaka da je Zemlja loptastog izgleda, pa naveo imena nekih gore spomenutih učenjaka.

Prema tome, kod muslimana je Zemlja loptastog oblika. Oni koji su tvrdili da je Zemlja ravna kao ploča su filozofi i Crkva. Zato nema razloga da se sikiraš ili uznemiravaš. Budi ponosan što si sljedbenik jedine ispravne vjere islama koja se ne kosi sa validnim naučnim činjenicama.

Nije tačno da je otac mufessira imam Ibn Džerir Taberi u svom tefsiru (Džami’ul-bejan – najboljem tefsiru ikad napisanom) kod tog ajeta „Vel-erda b’ade zalike dehaha“ (En-Nazi’at, 30) (u prijevodu: „Poslije toga Zemlju je rasprostro (ili poravnao)“) rekao da riječ „Dehaha“ znači: ravna ploča. To je čista laž. On je protefsirio tu riječ sa onim što se prenosi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma: „Besetaha“, tj. rasprostro je ili poravnao je. Jer u arapskom „Best“ znači rasprostrti ili poravnati. A to ne znači da je Zemlju učinio ravnom plohom. Već smo rekli, prenose idžma učenjaka Ahmed el-Munadi, Ibn Hazm, Ebul-Feredž ibnul-Dževzi i Ibn Tejmije da je Zemlja okruglog izgleda.

Musliman ne smije sebi dozvoliti da mu ateista, ili neka druga vrsta džahila, ubaci šubhu oko bilo kojeg šerijatskog pitanja. Također, musliman treba da se vraća na pouzdanu islamsku literaturu i pouzdane učenjake u tumačenju vjere i vjerskih pitanja.

Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com