I kad je zapovijed Naša pala i voda s površine Zemlje pokuljala, Mi smo rekli: “Ukrcaj u lađu od svake životinjske vrste po jedan par, i čeljad svoju ...
Klanje životinja u Islamu_dr. Safet Kuduzović audio mp3
Pitaj Učene ® Latest Pitanja
Kakav je propis klanja životinja u Islamu?
Je li dozvoljeno uzimanje nadoknade za rasplod životinja?
-
Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio je: "Vjerovjesnik je, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio iznajmljivanje mužjaka za rasplod."25 Džabir, radijallahu anhu, jednom je prilikom izjavio: "Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je iznajmljivanje dromedara za rasplod."26 Ebu Hurejra, radijčitaj više
Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio je: “Vjerovjesnik je, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio iznajmljivanje mužjaka za rasplod.”25
Džabir, radijallahu anhu, jednom je prilikom izjavio: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je iznajmljivanje dromedara za rasplod.”26
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, tvrdi: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je uzimanje nadoknade za hidžamu, zarađivanje na trgovini psima i na iznajmljivanju mužjaka za rasplod.”27
Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, kaže: “Božiji je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio iznajmljivanje mužjaka za rasplod.”28
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je iznajmljivanje mužjaka za oplodnju ženke, ta se zarada smatra haram-imetkom. S tim u vezi, imam El-Begavi ostavio je sljedeći zapis: “Po većini ashaba i pravnika, zabranjeno je iznajmljivanje mužjaka za oplodnju ženke.”29
Drugo, međutim, imam Malik drži da je to dopušteno. Ovaj se islamski autoritet u tome pozvao na opću korist (masleha mursela). Iznajmljivanje mužjaka za oplodnju ženke dopušta analogno pozajmici, iznajmljivanju dojilje i oprašivanju palmi. Još kaže da bi se razmnožavanje životinja prekinulo ako bismo zabranili iznajmljivanje mužjaka za rasplod.
No, učenjaci nisu prihvatali ovo Malikovo obrazloženje. “Ono za šta postoji zabrana u sunnetu ne može se dopustiti na osnovu analogije”, upozorio je imam El-Begavi.30 A Eš-Ševkani veli: ” … ta je analogija ništavna, neprihvadjiva je.”31
Treće, kada je riječ o ovom pitanju, u islamu su preporučene sljedeće dvije stvari: prvo, besplatno ustupanje mužjaka za oplodnju ženke, na osnovu Džabirovog, radijallahu anhu, predanja u kojem stoji da je neko upitao Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi s čovjek ovim obavezama prema devama, na šta je odgovorio: “Obaveza je dati mlijeka prilikom muže na pojilištu, ustupiti vedro, ustupiti mužjaka za rasplod, dati devu na korištenje i dati je u svrhe na Allahovom putu”32; i, druga, onome ko dobije besplatno mužjaka za oplodnju dopušteno je, ako to želi, dati vlasniku mužjaka nadoknadu, na osnovu Enesovog, radijallahu anhu, predanja u kojem stoji da je neki čovjek iz plemena Kilab upitao Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi s iznajmljivanjem mužjaka za rasplod, pa mu je to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio. Čovjek, opet, objasni: “Allahov Poslaniče, nama bude ustupljen mužjak za oplodnju, pa dobrovoljno damo nadoknadu, i to Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, dopusti.”33
Et-Tirrnizi kaže: “Neki su učenjaci dopustili uzimanje poklona kao oblik dobrovoljne nadoknade.”34
El-Begavi tvrdi: “Nema smetnje da čovjek ustupi mužjaka za rasplod, a dopušteno je primanje poklona od čovjeka koji je unajmio mužjaka za rasplod.”35
____________
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua’tul-menahiš-šeri’jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
vidi manje
Je li dozvoljeno mijenjanje životinje za životinju uz odgodu plaćanja?
-
Ibn Abbas, radijallahu anhu, jednom je prilikom rekao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je mijenjanje životinje za životinju uz odgodu plaćanja."191 Semura b. Džundub, radijallahu anhu, izjavio je: "Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je mijenjanje životinje za živočitaj više
Ibn Abbas, radijallahu anhu, jednom je prilikom rekao: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je mijenjanje životinje za životinju uz odgodu plaćanja.”191
Semura b. Džundub, radijallahu anhu, izjavio je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je mijenjanje životinje za životinju na kredit.” 192
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, imam El-Begavi zapisao je: “Svi učenjaci dopuštali su prodavanje jedne životinje za dvije za gotovinu, bez obzira na to radilo se o jednoj vrsti životinja ili o različitim vrstama.”193 Na ovo nas upućuje Džabirovo, radijallahu anhu, predanje u kojem stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Neispravno je mijenjati dvije životinje za jednu uz odgodu plaćanja, ali nema smetnje u tome ako se primopredaja izvrši odmah. ‘194
Drugo, razmatrajući ovo pitanje, hadiski ekspert Et-Tirmizi rekao je: “Ashabi, tabiini i kasniji učenjaci smatrali su da je zabranjeno mijenjanje životinje za životinju uz odgodu plaćanja. To je stav Sufjana es-Sevrija, učenjaka Kufe i mišljenje imama Ahmeda. Međutim, neki ashabi i neki učenjaci, između ostalih, Šafi i Ishak b. Rahavejh, to su dopuštali.”195
S tim u vezi je El-Begavi rekao sljedeće: “Oni učenjaci koji dopuštaju mijenjanje životinje za životinju uz odgodu plaćanja povode se za predanjem Abdullaha b. Amra b. el-Asa u kojem stoji da mu je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da opremi vojsku, a kada je nestalo deva, naredio mu je da mlađe deve koje su date kao zekat, mijenja za starije jednu mlađu za dvije starije.”196
Rekao sam: ovaj su hadis zabilježili sljedeći muhadisi: Ebu Davud (3357), Ahmed (6593 i 7025), El-Hakim, 2/56 i 57, Ed-Darekutni, 3/69, i El-Bejheki, 5/287, s poremećenim lancem prenosilaca, a u kojem također postoje nepoznati prenosioci. Međutim, hadis je prenesen i s drugim lancem prenosilaca: Vehb – Ibn Džurejdž, Amr b. Suajb – njegov otac Šuajb – Šuajbov otac, a njega su zabilježili Ed-Darekutni, 3/69, a s njegovim, dobrim lancem prenosilaca El-Bejheki, 5/298. Njegov je lanac prenosilaca dobar zbog Amra b. Šuajba, njegovog oca Šuajba i njegovog oca, dok su ostali prenosioci pouzdani. Ovdje je Ibn Džurejdž jasno izjavio da je hadis čuo. Njega je autentičnim okarakterizirao El-Bejheki, a Ibn Hadžer veli: “Njegov je lanac prenosilaca jak.”197
Treće, oni učenjaci koji zabranjuju mijenjanje životinje za životinju uz odgodu plaćanja razilaze se na nekoliko mišljenja kada se radi o ovom pitanju. Između ostalih, ta su mišljenja sljedeća: prvo, ako se radi o različitim vrstama životinja, to je dopušteno, a ako se radi o istoj vrsti, tada je zabranjeno, i ovo je Malikov stav, ali to El-Begavi odbija: ” .. .i to je dokaz da podudaranje u vrsti životinja, odnosno različitost nije mjerodavna kada je riječ o tom pitanju”198; drugo, po El-Bejhekiju, 5/288, neki su učenjaci protumačili da je takva trgovina zabranjena ako se životinja proda na odgodu plaćanja s obje strane, i tada se radi o dugu na dug, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.
Četvrto, čovjek teži mišljenju za koje se opredijelio imam Eš Ševkani: “Imam Šafi kaže da se ovdje misli na odgodu plaćanja obje strane, jer iz hadisa se može i to shvatiti, kao što se može shvatiti da se odnosi na odgodu plaćanja jedne strane; ako je odgoda s obje strane, to je slično prodaji nepostojećeg za nepostojeće, a to je, po mišljenju svih učenjaka, zabranjeno. Oni koji zabranjuju ovakvu trgovinu svoj stav dokazuju Semurinim predanjem, predanjem Džabira b. Semure, Ibn Abbasovom, radijallahu anhum, izjavom i nekim drugim predanjima koji se tiču pitanja. Na dokazivanje predanjem Abdullaha b. Amra odgovorili su rekavši da je hadis derogiran (ali nije nepoznato da se derogaciji pribjegava samo ako je ustanovljeno koji je od dva dokaza potonji, a o tome u ovom slučaju ne postoji predanje). Dakle, nije nam preostalo ništa drugo nego da pokušamo usaglasiti ove dokaze, ili reći da su oprečni. Neki su učenjaci kazali da se predanja mogu usaglasiti na način na koji ih je usaglasio imam Šafi, međutim, to zavisi od toga je li mijenjanje životinje za životinju uz odgodu plaćanja ispravno nazvati trgovinom nepostojećeg za nepostojeće. Ako je to u duhu arapskog jezika, odnosno ako je to u skladu sa Šerijatom, onda je uredu, u protivnom nesumnjivo je da su hadisi koji zabranjuju ovakvu trgovinu – iako su ponaosob diskutabilni, ali su preneseni vjerodostojnim lancima prenosilaca preko tri ashaba: Semure, Džabira b. Semure i Ibn Abbasa, i međusobno se pojačavaju – ispravniji od Ibn Amrovog, radijallahu anhu, predanja koje je diskutabilno, posebno kada imamo na umu da su Et-Tirmizi i lbnul-Džarud Semurino predanje okarakterizirati autentičnim, i to je drugi odlučujući dokaz. A treći odlučujući dokaz jeste pravilo u usuli-fikhu koje glasi: “Dokaz koji nešto zabranjuje preferira se nad dokazom koji tu istu stvar dopušta.” A kada je riječ o izjavama ashaba o tom pitanju, u njima ne može biti argument; kada bismo rekli da je izjava ashaba argument, ovdje taj princip ne bi važio jer su te njihove izjave oprečne.”199
____________
vidi manje
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua’tul-menahiš-šeri’jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Mnogo je mišljenja i fetvi oko dječijih igrački, pa kakav je propis o lutkama i životinjama koje imaju potpuno tijelo? Pojedini učenjaci koji su takve igračke dozvolili uvjetovali ...
-
Nije dozvoljeno nabavljanje slika na kojima se nalaze živa bića, izuzev neophodnih slika za lična dokumenta, poput lične karte, vozačke dozvole i pasoša. Druge slike mimo nabrojanih nije dozvoljeno posjedovati, ni radi dječijih igri niti radi njihovog podučavanja, a sve to zbog općenite zabrane slikčitaj više
Nije dozvoljeno nabavljanje slika na kojima se nalaze živa bića, izuzev neophodnih slika za lična dokumenta, poput lične karte, vozačke dozvole i pasoša. Druge slike mimo nabrojanih nije dozvoljeno posjedovati, ni radi dječijih igri niti radi njihovog podučavanja, a sve to zbog općenite zabrane slikanja i upotrebe slika. Postoje mnoge dječije igračke bez slika i likova živih bića, kao što postoje i sredstva podučavanja djece bez slika. Neispravan je stav onih koj i su dozvolili nabavljanje slika za dječiju igru, jer se temelji na hadisu igranja majke pravovjemih Aiše, radijallahu anha, dok je ona bila malena djevojčica. Međutim, za hadis Aiše neki kažu da je derogiran hadisima koj i zabranjuj u slikanje, a drugi kažu da slike i likovi koji se u njemu spominju nisu poput slika i likova koj i postoje danas. Njene igračke bile su od krpa i lišća poznatog u njihovo vrijeme, i one nisu nalikovale životinjama, poput današnjih igrački. Ovo je ispravno mišljenje, a Allah najbolje zna. Današnje igračke ne samo da predstavljaju potpuno životinje, već čak neke od njih mogu se i kretati poput životinja.84 (Šejh Salih Fevzan)
84Munteka min fetava, šejh Salih Fevzan (3/338-339).
____________
Iz knjige “Fetve i propisi vezani za djecu”
Naslov originala: “FETAVA VE AHKAM HASSA BI-T-TIFL”
Autor: Jusuf b.Muhammed b.Ibrahim el-AtikPreuzmite pdf knjigu na ovom linku:
vidi manje
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/11/Fetve-i-propisi-vezani-za-djecu.pdf
Da li je zabranjeno ležanje na koži od životinja, i kao stavljanje njihove kože ispod sedla ?
-
Muavija, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Nemojte sjediti na svili niti na leopardovoj koži. "383 Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi sljedeće Vjerovjesnikove, sallallahu alejhiu ve sellem, riječi: ''Meleka nema tamo gdje se nalazi leopardovačitaj više
Muavija, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Nemojte sjediti na svili niti na leopardovoj koži. “383
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi sljedeće Vjerovjesnikove, sallallahu alejhiu ve sellem, riječi: ”Meleka nema tamo gdje se nalazi leopardova koža. ”
Halid pripovijeda da su El-Mikdam b. Ma’di Jekrib, Amr b. el-Esved i neki čovjek iz plemena Esed iz Kinnesrina posjetili Muaviju b. Ebu Sufjana, i on je upitao El-Mikdama: “Znaš li da je Hasan, sin Alijin, umro?” El-Mikdam reče: “Allahovi smo i Njemu se vraćamo!”, pa ga neko upita: “Da li to smatraš nesrećom?” “Kako to ne bih smatrao nesrećom”, odgovori mu El-Mikdam, “kad ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stavio u krilo i rekao: ‘Hasan je dio mene, a Husejn je dio Alije’ Onaj čovjek iz plemena Esed tada primijeti: “To je žeravica koju je Allah ugasio!” El-Mikdam reče: “Što se mene tiče, ja odavde neću otići dok te ne razljutim i saopćim ti ono što ti se neće svidjeti!” Rekao je potom Muaviji: “Ako budem govorio istinu, ti potvrdi, a ako budem lagao, upozori nas.” Nakon što je Muavija pristao, El-Mikdam ga upita: “Tako ti Allaha, jesi li čuo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je zabranio oblačenje svilene odjeće?” “Da, čuo sam”, reče Muavija. “Tako ti Allaha”, nastavi El-Mikdam, ” Znaš li da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio oblačanje kože od zvijeri i njeno stavljanje na sedlo?” Nakon što je Muavija potvrdno odgovorio i na ovo pitanje, on mu reče: “Sve sam ovo vidio u tvojoj kući, Muavija!” “Znao sam da seneću spasiti od tebe, Mikdame”, priznade Muavija i potom zapovjedi da mu se dadne imetka, a ne njegovim saputnicima; njegovom sinu poklonio je dvije stotine zlatnika, a El-Mikdam ih razdijeli među svojim drugovima. Čovjek iz plemena Esed međutim nije nikome dao ništa od svog dijela, pa kada je Muavija saznao za to, kazao je: “El-Mikdam je plemenit i darežljiv čovjek, a onaj čovjek iz plemena Esed dobro čuva ono što mu pripada. ”
Ebul-Melih b. Usama prenosi od svoga oca, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio upotrebu kože od zvijeri.386
U drugoj verziji stoji da je zabranio da se leži na koži od zvijeri.” Slični se hadisi prenose od Alije, Ibn Omera i Ebu Rejhane, radijallahu anhum.
Propisi u vezi s poglavljem :
Prvo, zabranjeno je upotrebljavati kožu divljih zvijeri, ležanje na njoj, oblaganje njome sedla i njeno oblačenje.
Drugo, zabranjeno je oponašati grešnike, raskalašene i ohole ljude.
———–
vidi manje
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua’tul-menahiš-šeri’jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Koje su životinje zabranjene zaklati kao kurban ?
-
El-Bera b. Azib, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kurbann, žrtvena životinja, ne može biti potpuno hrom, ni sasvim ćorav, ni jako bolestan, ni isuviše mršav. '1239 Alija, radijallahu anhu, govorio je: "Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, narediočitaj više
El-Bera b. Azib, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kurbann, žrtvena životinja, ne može biti potpuno hrom, ni sasvim ćorav, ni jako bolestan, ni isuviše mršav. ‘1239
Alija, radijallahu anhu, govorio je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam kao žrtvu obavezno prinesemo ovcu koja vidi i čuje, tj . da ne zakoljemo ovcu koja je ćorava, niti da joj sprijeda ili otpozadi visi komadić razrezanog uha, niti da joj je uho probušeno, niti uzduž napuklo.”240
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, žrtvena životinja, kurban, ne smije biti hroma, ni ćorava, ni bolesna, ni jako mršava, ni unakaženog uha, bilo da je probušeno ili razrezano. Imam Eš-Ševkani, 5/207, zapisao je: “Hadisi ukazuju na to da nije dopušteno kao kurban prinijeti životinju koja ima neku odspomenutih manjkavosti. Onaj ko tvrdi da se takva životinja u svakom slučaju može zaklati kao kurban, odnosno onaj ko tvrdi da se može zaklati ali je pokuđeno – mora podastrijeti dokaz koji jasnu zabranu (koja iziskuje da životinja koja ima jednu od spomenutih mahana, ne vrijedi kao žrtva), iskazanu u El-Beraovom hadisu, može obesnažiti.”
Drugo, dopušteno je da rogovi budu slomljeni, jer hadis koji je prenio Utba b. Abdurrahman, a koji govori o zabrani žrtvovanja životinje slomljenih rogova, nije autentičan, a dotle se to u navedenom Alijinom hadisu ne spominje. Zato El-Begavi u djelu Šerhus-sunna, 4/338, kaže: “Prema mišljenju većine učenjaka, dopušteno je da se kao kurban zakolje životinja koja ima slomljene rogove.”
Treće, komentirajući El-Beraov hadis, imam El-Begavi u djelu Šerhus-sunna, 4/340, tvrdi: “U hadisu je dokaz da neznatna manjkavost ne smeta, jer se u hadisu kaže: “Kurban, žrtvena životinja, ne može biti potpuno hrom, ni sasvim ćorav, ni jako bolestan, ni isuviše mršav. ”
Četvrto, uškopljenu i životinju odrezanog repa dozvoljeno je zaklati kao kurban, jer se ona na taj način goji.
———–
vidi manje
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua’tul-menahiš-šeri’jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno vezanje životinje i njeno pretvaranje u metu?
-
Hišam b. Zejd b. Enes b. Malik pripovijeda: "Posjetio sam, sa svojim djedom Enesom b. Malikom, Hakema b. Ejjuba i zatekao neke ljude da gađaju kokošku koju su postavili kao metu. Enes je rekao: 'Allahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se životinje postavljaju kao meta."'230 Abdčitaj više
Hišam b. Zejd b. Enes b. Malik pripovijeda: “Posjetio sam, sa svojim djedom Enesom b. Malikom, Hakema b. Ejjuba i zatekao neke ljude da gađaju kokošku koju su postavili kao metu. Enes je rekao: ‘Allahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se životinje postavljaju kao meta.”‘230
Abdullah b. Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nemojte uzimati za metu nijedno živo biće ! ” Seid b. Džubejr, radijallahu anhu, prenosi da je jednom prilikom Ibn Omer, radijallahu anhu, prošao pored grupe dječaka koji su postavili kokošku kao metu i gađali je. Kada su ugledali Ibn Omera, razbježali su se. Ibn Omer tada reče: “Ko je ovo uradio!? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo je ljude koji u7:imaju živa bića za metu.”232 Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, kaže: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je ubijanje svezanih životinja.”233 Ibn Omer, radijallahu anhu, pripovijeda da je posjetio Jahju b. Seida, a jedan od njegovih sinova bio je svezao kokošku i gađao je. Ibn Omer je prišao kokoški i odvezao je, a zatim je, noseći kokošku, doveo dječaka i rekao: ” Izgrdite svoje dijete, pa da ne veže ovu životinju i ne drži je kao metu! Čuo sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da zabranjuje vezanje stoke ili drugih životinja i njihovo pretvaranje u metu.”214
Ebu Ejjub, radijallahu anhu, rekao je: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da zabranjuje ubijanje svezanih životinja. Tako mi Allaha, ja to nikada nisam uradio, pa čak ni kad se radi o kokoški. “235
Propisi u vezi s poglavljem :
Prvo, zabranjeno je vezanje životinja i njihovo pretvaranje u metu, ta i životinje su živa bića. Jasni su hadisi u kojima se to zabranjuje; a počinioc ovog nedjela zaslužuje prokletstvo.
Drugo, zabranjeno je svezati, gađati i zlostavljati sve životinje i ptice, pa makar se radilo o vrapcu, shodno hadisu Abdullaha b. Amra, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah će pozvati na odgovornost svakog čovjeka koji nepravedno ubije vrapca ili bilo koju pticu ili životinju veću od njega!” “Allahov Poslaniče”, neko upita, “šta onda smijemo učiniti kada se radi o vrapcu?” “Smijete ga uloviti i pojesti njegovo meso, a ne ubiti ga i baciti”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.236
———–
vidi manje
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua’tul-menahiš-šeri’jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno kastriranje životinja ?
-
Abdullah b. Abbas, radijallahu anhu, pripovijeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio samosavladavanje duše i kastriranje životinja.220 Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio kastriranje konja i drugih životinja.čitaj više
Abdullah b. Abbas, radijallahu anhu, pripovijeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio samosavladavanje duše i kastriranje životinja.220
Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio kastriranje konja i drugih životinja.
Ibn Omer kaže: “U sustezanju od kastriranja jeste umnožavanje stvorenja.”221
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, zabranjeno je kastriranje životinja, jer od mužjaka zavist umnožavanje stvorenja, odnosno nestanak određene životinjske vrste. Na to je htio ukazati Ibn Omer kada je rekao: “U sustezanju od kastriranja jeste umnožavanje stvorenja.” Imam Malik zabilježio je u zbirci EI-Muvetta, 2/948, predanje preko Nafia u kojem stoji da je Ibn Omer prezirao kastriranje, kao i Ibn Abbas.
Drugo, ako postoji strah da se nekastrirana životinja neće moći ukrotiti, neki učenjaci, kao, naprimjer, Ibn Sirin i Ata, dopuštaju kastriranje životinje. El-Bejheki, 1 0/25, kaže: “Slijeđenje Ibn Omerovog i Ibn Abbasovog, radijallahu anhum, mišljenja je preče zbog navedenih predanja. A Allah je pokrovitelj uspjeha.” Vjerovatno je kastriranje dopušteno ako za to postoji opravdan razlog, kao što smatraju Ibn Sirin i Ata. Naveli smo predanje u kojem se navodi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklao dva uškopljena ovna, jer je meso uškopljenih životinja kvalitetno.
———–
vidi manje
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua’tul-menahiš-šeri’jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Koje životinje nije dopušteno ubijati?
-
Ebu Zehir en-Numejri, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ne ubjijajte skakavce, oni su Allahova moćna vojska!"214 Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Nemojte ubijati žabe" Abdurrahman b.čitaj više
Ebu Zehir en-Numejri, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne ubjijajte skakavce, oni su Allahova moćna vojska!”214
Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Nemojte ubijati žabe”
Abdurrahman b. Osman, radijallahu anhu, kaže: “Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je ubijanje žaba da bi se od njih pravio lijek.”
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, rekao je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je ubijanje sureda, žaba, mrava i pupavaca.”218
Ibn Abbas, radijallahu anhu, kaže: “Zabranio je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ubijanje četiri vrste životinja: mrava, pčele, pupavca i sureda.”
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, zabranjeno je ubijanje skakavaca, osim ako ih se koristi kao hrana ili kada napadaju i uništavaju usjeve, te su na taj način štetočine.
Drugo, nije dopušteno ubijanje žaba, niti je dopušteno pravljenje lijekova od njihova mesa ili kože.
Treće, nije dopušteno ubiti mrava, ni pčelu, ni pupavca.
Četvrto, nije dopušteno ubiti sureda, a to je ptica koja je veća od vrapca i ima veliku glavu i kljun; lovi insekte, a ponekad i vrapce. Ljudi su je ubijali u predislamskom dobu jer su je smatrali lošim predznakom.
———–
vidi manje
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua’tul-menahiš-šeri’jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Zbog toga što je prijevod Kur’ana, ustvari, tefsir, a Kur’an se prevodi shodno tefsirima i predajama koje nam se prenose. U Kur’anu postoje značenja koja se podrazumijevaju, i nema potrebe da se spominje, a Kur’an je objavljen prema pravilima arapskom jezika. Mufessiri kažu da ovdje ima dio koji nijčitaj više
Zbog toga što je prijevod Kur’ana, ustvari, tefsir, a Kur’an se prevodi shodno tefsirima i predajama koje nam se prenose.
U Kur’anu postoje značenja koja se podrazumijevaju, i nema potrebe da se spominje, a Kur’an je objavljen prema pravilima arapskom jezika.
Mufessiri kažu da ovdje ima dio koji nije spomenut, a koji podrazumijeva značenje: “…od svake životinjske vrste po jedan par.”
Ako bi se prevelo onako kako piše, bilo bi: “…od svake vrste po jedan par…”
Oni koji čitaju sa tenvinom (kullin), “izbrisali su” drugi član genitivne veze, pa se u tom slučaju, kako kaže Ibn Atijje u svome tefsiru, podrazumijeva da je rečeno: Min kulli hajevanin: od svake životinje.
vidi manje