Bilježi se da se podnevski sunneti sastoje od dva rekata, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i prije i poslije podnevskog farza klanjao dva rekata.

Također, prenosi se da je i prije i poslije podnevskog farza klanjao po četiri rekata.

Rekao je: “Ko bude klanjao četiri rekata prije podnevskog farza i četiri rekata poslije podnevskog farza, Allah će njegovo tijelo zabraniti džehennemskaj vatri.”

Vrijednost četiri rekata prije podnevskog farza: Ebu Eijub, radijallahu anhu, primijetivši da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ustrajno klanja ova četiri rekata, upitao ga je o tome, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “To je trenutak kada se otvaraju nebeska vrata, pa volim da mi se ka njima uzdigne dobro djelo. “430

Nakon podnevskog farza, Poslanik je klanjao dva rekata u svojoj kući.

Prenosi se da je i prije podnevskog farza klanjao četiri rekata u svojoj kući. 

Nakon svaka dva rekata predavao je selam, što je potvrđeno hadisom: “Noćni i dnevni namazi su dva po dva .. “431

Ako se izostave podnevski sunneti, onda se naklanjavaju nakon farza, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izostavljena četiri rekata podnevskih sunneta naklanjavao poslije farza.

Naklanjavanje podnevskih sun-sunneta (sunneti poslije farza) nakon ikindija-namaza, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izostavljena dva rekata sunneta nakon podnevskog farza – koje nije klanjao zbog zaokupiranosti nečim- naklanjao nakon ikindija-namaza.

Dozvoljeno je klanjati sva četiri rekata zajedno sa jednim selamom, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je tako postupao.

---

430 Sahih li gajrihi: Buharija u Tarihu kebir (2403), Ahmed (23029), Taberani u Kebiru (4038), Ibn Hi b ban u Sika tu (4384). Pogledati: El-‘Ile/ od Darekutnija (1027).

431 Sahih bez spomena dnevnih namaza: Ahmed (4776, 5101), Ebu Davud (1295), Tirmizi (597), Nesai (1666). Ibn Madže (1322), Ibn Hibban (6/206), Ibn H uzej me (2/214). Osnova mu je u dva Sahiha. Pogledati: Sahihui-Džami’i (3831) i Temamul·minne, 239. str. Tirmizi je rekao: “Vjerodostojno je ono što prenose pouzdani prenosioci od Ibn Omera koji ne spominju dnevne namaze.” Darekutni je rekao: “U spomenu dnevnih namaza je greška.” Nesai i Ha kim kažu: “Greška.” Među onima koji su dodatak dnevnih namaza ocijenili slabim jesu i: Ibn Seid, Tirmizi, Nesai i Ibn Tejmijje, dok šejh Ibn Usejmin, rahmetullahi alejhi, kategorički tvrdi da je hadis potvrđen i vjerodostojan pozivajući se na istu ocjenu od strane imama Buharije, rahmetullahi alejhi, koju je prenio imam Bejheki u svome Sunenu (2/487) ili (2/686). Pogledati: Eš-Šerh elmumti’ ‘ala Zadi/-mustakni’i (4/77).

 
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/10/Razumijevanje-fikhskih-dokaza-Aid-el-Karni.pdf

vidi manje