Podne počinje npr u 12 a pauza na poslu u to vrijeme, da li mogu klanjati jer čujem zvuk ezana, pošto pauza ne traje dugo, da li ima ...
Kad je naijspravnije "kajluliti"_dr. Safet Kuduzović audio mp3
Pitaj Učene ® Latest Pitanja
Kada treba ‘kajluliti’ – prije podne ili poslije podne?
DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (5. dio) – Podnevski i ikindijski sunneti
-
Priredio: Amir Durmić Podnevske sunnete legitimno je obaviti na tri načina i svaki od njih zabilježen je u vjerodostojnim predajama. Prvi: Dva rekata prije farza i dva rekata poslije farza; Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi: “Od Allahovog Vjerovjesnika, s.a.v.s., zapamtio sam (obavljanje) deset rečitaj više
Priredio: Amir Durmić
Podnevske sunnete legitimno je obaviti na tri načina i svaki od njih zabilježen je u vjerodostojnim predajama. Prvi: Dva rekata prije farza i dva rekata poslije farza; Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi: “Od Allahovog Vjerovjesnika, s.a.v.s., zapamtio sam (obavljanje) deset rekata (sunnet-namaza): ‘Dva rekata prije podne-namaza i dva rekata poslije njega, dva rekata nakon akšamskog farza, dva rekata nakon jacije (koje je klanjao) u svojoj kući, i dva rekata prije sabaha.’” (Buhari, Sahih, br. 1180)
Drugi: Četiri rekata prije farza i dva rekata poslije farza; Aiša, radijallahu anha, kaže da Allahov Poslanik ne bi izostavljao četiri rekata (sunneta) prije podnevskog farza… (Buhari, Sahih, br. 1182). Također, od Abdullaha b. Šekika prenosi se da je rekao: “Pitao sam Aišu, radijallahu anha, o namazu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa je kazala: ‘Prije (farza) podne-namaza klanjao bi četiri, a poslije njega dva rekata.’” (Muslim, Sahih, br. 730, Ahmed, Musned, 6/30)
Treći: Četiri rekata prije i četiri poslije podnevskog farza; Ummu Habiba, radijallahu anha, kaže: “Čula sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: ‘Ko klanja četiri rekata (sunneta) prije (farza) podne-namaza i četiri poslije njega, Allah je takvog zabranio Vatri.’” (Ebu Davud, br. 1269, Tirmizi, br. 328, Ibn Madže, br. 1160, i drugi) Kada se uzmu u obzir svi putevi kojima je prenesen, ovaj hadis je vjerodostojan.
Napomena: Ukoliko musliman klanja četiri rekata sunneta prije podnevskog farza, bolje je i preče da ih klanja dva po dva, tj. da klanja dva rekata i nakon tešehhuda, salavata i dova preda selam, a potom ponovi to isto, nego da ih klanja sa jednim sjedenjem i samo jednim selamom jer je opće pravilo, kako je o tome već bilo riječi, da se nafile i sunnet-namazi klanjaju dva po dva rekata osim u slučaju da je ta praksa potvrđena vjerodostojnim argumentom. Što se tiče prakse klanjanja četiri rekata podnevskog sunneta prije farz-namaza samo sa jednim selamom, na nju ukazuje hadis Ebu Ejjuba, radijallahu anhu, u kojem on prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kazao: “(Klanjanje) četiri rekata (sunneta) prije (farza) podne-namaza bez predavanja selama (nakon prvog sjedenja), otvara nebeske kapije”, ovaj hadis bilježi Ebu Davud u Sunenu, br. 1270, Ahmed, 5/ 416 i drugi, međutim, oko vjerodostojnosti rečenice “bez predavanja selama” među učenjacima postoji spor, pa je bolje i preče, kako smo to već kazali, predati selam nakon dva rekata, a potom klanjati još dva i tako namiriti na četiri, a Uzvišeni Allah najbolje zna.
Naklanjavanje podnevskih sunneta
Ukoliko musliman iz nekog razloga bude spriječen da klanja propisane sunnete prije podnevskog farza, klanjat će ih nakon što klanja podnevski farz, nakon što nestane razlog zbog kojeg ih nije klanjao. Aiša, radijallahu anha, kaže: “Ukoliko Vjerovjesnik, s.a.v.s., ne bi klanjao četiri rekata (sunneta) prije podnevskog farza, klanjao bi ih poslije (farza).” (Hadis je dobar. Bilježi ga Tirmizi, br. 426)
Kada je riječ o naklanjavanju dva rekata podnevskog sunneta koji se inače klanja nakon podnevskog farza, njih je naravno legitimno klanjati sve do nastupanja ikindija-namaza, a neki učenjaci smatraju legitimnim naklanjati ih (ukoliko ih osoba izostavi s opravdanim razlogom) čak i nakon ikindija-namaza. Svoj stav temelje na hadisu Ummu Seleme, radijallahu anha, koja je jedne prilike vidjela Poslanika, s.a.v.s., kako klanja dva rekata namaza nakon što je klanjao ikindija-namaz, a znala je da je takvo nešto već prethodno zabranio, te ga je upitala o tome, a on joj odgovori: “O kćerko Ebu Umejje, pitala si me o dva rekata (sunneta) nakon obavljenog farz-namaza ikindije. Došli su mi neki ljudi iz plemena Abdul-Kajs i omeli me u klanjanju dva rekata (sunneta) poslije podnevnog farza. To su ta dva rekata koja sam klanjao.” (Buhari, Sahih, br. 1233, Muslim, Sahih, br. 834)
Neki učenjaci smatraju da je ovaj Poslanikov, s.a.v.s., postupak bio iznimka i njegova, s.a.v.s., posebnost, zaključujući da nafila-namaz nakon ikindije nije legitiman, a Allah najbolje zna. Detaljnu studiju o propisu klanjanja namaza nakon ikindije, vidjeti na sljedećem linku:
Ikindijski sunneti
Ikindija-namaz nema pritvrđenih sunneta, međutim, lijepo je i pohvalno prije farza ikindija-namaza klanjati dva rekata nafile zbog općenitosti Poslanikove, s.a.v.s., poruke u hadisu u kojem je kazao: “Između svaka dva ezana (tj. ezana i ikameta) klanjaju se dva rekata (nafile).” (Buhari, Sahih, br. 624, Muslim, Sahih, br. 838) Također, Ibn Omer, radijlallahu anhuma, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., kazao: “Allah se smilovao osobi koja prije (farza) ikindije klanja četiri (rekata nafile).” (Ebu Davud, br. 1271, Tirmizi, br. 430) Kod učenjaka koji ovaj hadis smatraju vjerodostojnim, on je dokaz da je prije ikindije legitimno klanjati četiri rekata, i ubrajaju ih u nepritvrđene sunnete.
Napomena: Aiša radijallahu anha, kazala je: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije ni tajno ni javno izostavljao klanjanje dva rekata (nafila) namaza i to: dva rekata prije sabaha i dva rekata poslije (farza) ikindija-namaza.” (Buhari, Sahih, br. 592) U drugoj predaji ona kaže: “Poslanik, s.a.v.s., nikada kod mene nije izostavio dvije sedžde (tj. dva rekata) nakon ikindija-namaza.” (Buhari, Sahih, br. 591)
Poslanikova, s.a.v.s., ustaljena praksa klanjanja dva rekata nafile nakon ikindija-namaza ubraja se u njegove, s.a.v.s., posebnosti, kako to tvrdi veliki broj islamskih učenjaka koje spominje Ibn Hadžer u svome djelu Fethul-bari, 2/77.
Ostali članci iz serijala:
DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (1. dio) – Važnost i koristi dobrovoljnih namaza
DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (2. dio) – Pritvrđeni i nepritvrđeni sunneti
DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (3. dio) – Propis o lijeganju na desni bok nakon sabahskog sunneta
DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (4. dio) – Propis klanjanja nafile nakon sabahskog farza, a prije izlaska sunca
DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (5. dio) – Podnevski i ikindijski sunneti
Nastavit će se, inšallah…
————-
vidi manje
Preuzeto sa stranice https://minber.ba/category/fikh/
Esselamu alejkum, Radi posla svaki dan putujem u drugo mjesto koje je udaljeno od mjesta mog prebivališta 15km. Dok sam na tom putu stignem u mesdžid za vrijeme učenja ...
-
Alejkumusselam! Iz ovoga kako si ti opisao svoje obavljanje namaza razumije se da ti sebe smatraš musafirom. A onda prilikom spajanja klanjaš ikindiju namaz četiri rekata. Bojati je se da sve ovo što radiš da je pogrešno. Naime, s obzirom da ti je mjesto posla udaljeno od kuće samo 15 kilometara nijčitaj više
Alejkumusselam!
Iz ovoga kako si ti opisao svoje obavljanje namaza razumije se da ti sebe smatraš musafirom. A onda prilikom spajanja klanjaš ikindiju namaz četiri rekata. Bojati je se da sve ovo što radiš da je pogrešno.
Naime, s obzirom da ti je mjesto posla udaljeno od kuće samo 15 kilometara nije ispravno da sebe smatraš musafirom jer se putovanje na toj udaljenosti ne može smatrati šerijatskim putovanjem na kojem je dozvoljeno uzimati određene olakšice. Druga greška koju činiš je što klanjaš ikindiju četiri rekata a brojiš samog sebe musafirom.
A ako bi rekao da ne spajaš ikindiju sa podne namazom zato što si musafir nego zato što nemaš mogućnosti i uslova da klanjaš na radnom mjestu, onda bi odgovor na ovo bio sljedeći. Nije dozvoljeno spajati podne sa ikindijom i akšam sa jacijom osim onome ko je musafir. Iz ovog općeg propisa neki učenjaci izuzimaju situaciju kada bi se nekom ukazala potreba da zbog određenih okolnosti privremeno, tj. jedanput ili više puta ali ne da bude stalna praksa, spoji između podne i ikindije ili akšama ili jacije, da u ovom slučaju je to dozvoljeno učiniti.
Znači pod šartom da to ne bude stalna praksa. Dokazuju ovaj izuzetak iz pravila hadisom od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu anhuma, kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spojio namaze a da nije bio u strahu niti je padala kiša. Dok većina učenjaka smatra da se po ovom hadisu ne radi jer je oprečan drugim vjerodostojnim hadisima u kojima je došla obaveza klanjanja namaza u njihovom namaskom vremenu osim za musafira, bolesnika i slično.
Prema tome, ni po jednom ni po drugom tumačenju tvojih postupaka nije ispravno to što radiš. Na tebi je, s obzirom da nisi musafir, da klanjaš i podne i ikindiju u njihovom namaskom vremenu. Znači, nije ti dozvoljeno da spajaš podne i ikindiju u podnevsko vrijeme, nego treba da nađeš vremena da klanjaš ikindiju dok si na radnom mjestu.
A što se tiče tvojih riječi “Obzirom da mi je ovo stalan posao ovu praksu ću primjenjivati dokle god mi Allah dž.š daje nafaku u ovom poslu”, takva konstatacija ne priliči da dođe nakon što si uputio pitanje o ispravnosti tvojih postupaka, jer ako smatraš da je to što radiš ispravno i da ćeš to praktikovati i ubuduće onda nije bilo smisla ni potrebe da postavljaš pitanje. Musliman se treba naučiti da prije nego što uradi neko djelo za čiju ispravnost i način rada nema znanja da pita onog u čije znanje ima povjerenja, a ne da prvo uradi pa da onda pita je li to ispravno. Jer Uzvišeni kaže: “Znaj da nema boga osim Allaha, i traži oprosta za svoje grijehe” ( Muhammed, 19). Imam Buharija je naslovio u svom Sahihu jedno poglavlje naslovom “Znanje je prije djela” pa je onda naveo ovaj ajet. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
vidi manje
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com
Eselamu alejkum! Da li mozete da mi kazete koliko rekata farz i koliko rekata suneta imaju namazi sabah, podne, ikindija, aksam i jacija? Molim vas da mi kazete sto ...
-
Ve alejkumusSelam, Sabah namaz: 2 rekjata sunneta i dva rekjata farza Podne namaz: 4 sunneta prije farza,4 farza i 2 rekjata sunneta poslije farza Ikindija namaz:2 ili 4 rekjata sunneta,imaju oba utemeljenje u hadisu i 4 rekjata farza Aksam namaz:2 rekjata sunneta prije farza,3 farza i 2 sunneta posčitaj više
Ve alejkumusSelam,
Sabah namaz: 2 rekjata sunneta i dva rekjata farza
Podne namaz: 4 sunneta prije farza,4 farza i 2 rekjata sunneta poslije farza
Ikindija namaz:2 ili 4 rekjata sunneta,imaju oba utemeljenje u hadisu i 4 rekjata farzaAksam namaz:2 rekjata sunneta prije farza,3 farza i 2 sunneta poslije farza
Jacija namaz: 4 rekjata farza i 2 sunneta i vitri kojih moze bit od 1-13 rekjata s tim da se na svaka dva rekjata predaje selam a potom se zavrsi jednim rekjatom vitra.Na pitanje odgovorio prof. Jasmin Djanan
Preuzeto sa http://www.n-um.com
vidi manje
Es’selamu alejke šejh. Halalite i da vas Allah nagradi, htela bi odgovor na često pitanje u našem narodu. Naime, radi se o ženama i klanjanju podne namaza petkom ...
-
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Vrijeme podne namaza počinje nakon što Sunce pređe polovinu neba, tj. izađe iz zenita, i traje sve dok sjenka svega što postoji (od premeta ili živih stvorenja) ne bude iste dučitaj više
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Vrijeme podne namaza počinje nakon što Sunce pređe polovinu neba, tj. izađe iz zenita, i traje sve dok sjenka svega što postoji (od premeta ili živih stvorenja) ne bude iste dužine kolika je u prirodnom stanju kada oduzmemo od te dužine sjenke njenu dužinu kolika je bila kad je Sunce bilo u zenitu (tj. na polovini neba). Ovo je stav tri mezheba mimo hanefijskog.
Kod hanefija podne namaz traje sve dok sjenka svega što postoji ne bude duple dužine kolika je u prirodnom stanju, naravno kada oduzmemo od te dužine sjenke njenu dužinu kolika je bila kad je Sunce bilo u zenitu (tj. na polovini neba). Shodno snazi argumenata hadisa stav džumhura (tri mezheba) je bliže ispravnom.
Osobe kojima nije vadžib klanjati džumu namaz, poput: žene, musafira, roba, djeteta i bolesnika, mogu klanjati podne namaz u bilo kojem dijelu vremena podne namaza, svejedno bilo to u toku trajanja hutbe, klanja džume namaza, ili poslije džume.
Dokaz da ovim osobama nije obaveza (vadžib) klanjati džumu namaz je hadis od Tarik ibn Šihaba, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Klanjanje džume u džematu je vadžib svakom muslimanu osim četvorome: robu, ženi, maloljetniku i bolesniku“ hadis bilježe Ebu Davud, Hakim i Bejheki.
Kaže Ebu Zur’a, Ebu Davud, El-Hattabi i Ebu Hatim da ashab Šihab nije ništa prenijeo od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iako ga je sreo i vidio, dok imam Zehebi smatra ga je prenijeo.
Ako je tačan prvi stav muhaddisa kaže imam Nevevi da to ne utiče na vjerodostojnost i prihvatljivost hadisa, jer mursel ashaba je općeprihvaćen hadis i uzima se kao vjerodostojan. Hadis su vjerosotjnim ocijenili Hakim i Albani, a mnogi drugi rivajeti ga podupiru.
Takođe, bilježi Taberani U Kebiru od Ibn Omera, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Musafir nije obavezan klanjati džumu“. U njegovom senedu je ravija koji je slab, vjerodostojnim su ga ocijenili Albani i drugi na osnovu drugih rivajeta.
Kaže Ibn El-muzir u svojoj knjizi „El-Idžma“ (str. 40): „Idžmau učenjaka je na tome da dijete nije obavezno klanjati džumu. Idžmau učenjaka je na tome da žena nije obavezna klanjati džumu“.
Kaže hanbelijski učenjak Ibn Kudame u svom El-Mugniju (2/196): „A što se tiče onog koje klanjanje džume nije obavezno, poput musafira, roba, žene, bolesnika i ostalih koji imaju opravdanje, on može da klanja podne prije klanjanja imama (džumu namaz) po stavu većine učenjaka“.
Zatim je Ibn Kudame naveo da se u ovom pitanju učenjak Ebu Bekr Abdulaziz razišao sa većinom učenjaka smatrajući da spomenutim osobama nije valjan namaz ako klanjaju prije imama, jer oni ako klanjaju u to vrijeme nisu ubijeđeni da imaju opravdanje te im namaz biva kao namaz onih koji nemaju opravdanje.
Na ovo pojašnjenje je odgovorio Ibn Kudame rekavši da oni nisu obavezni da klanjaju džumu te da zbog toga imaju opravdanje, oni su poput onog ko klanja namaz u prvom vaktu sa tejemumom i poput bolesnika koji klanja sjedeći. Da bilo neko drugo mišljenje po ovom pitanju Ibn Kudame bi ga spomenuo kao što mu je praksa.
Nema sumnje da je stav većine učenjaka ispravan jer ga podupiru jasni dokazi.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
vidi manje
Ako je po takvimu nastupilo vrijeme namaza, možete klanjati i ne morate čekati ezan. ----------------------- Odgovorio mr. hfz. Amir Smajić Preuzeto sa njegovog zvaničnog Facebook profila https://www.facebook.com/am.ibr.sm/posts/801525826873401
Ako je po takvimu nastupilo vrijeme namaza, možete klanjati i ne morate čekati ezan.
———————–
Odgovorio mr. hfz. Amir Smajić
Preuzeto sa njegovog zvaničnog Facebook profila
vidi manjehttps://www.facebook.com/am.ibr.sm/posts/801525826873401