Da li čovjek kada zavidi vrijeđa Stvoritelja?
Allah nije zadovoljan sa svakom svojom odredbom_dr. Safet Kuduzović audio mp3
Discy Latest Pitanja
Da li je Allah zadovoljan sa svakom odredbom?
Da li čovjek može pobjeći od Allahove odredbe?
-
Čovjek ne može pobjeći od Allahove odredbe, ali Allah je dao svakome izbor_dr. Safet Kuduzović audio mp3
Čovjek ne može pobjeći od Allahove odredbe, ali Allah je dao svakome izbor_dr. Safet Kuduzović
vidi manje
Šta je kader i kako treba vjerovati u odredbu dobra i zla?
-
Kader je Allahova odredba svega stvorenog u skladu sa Njegovim vječnim znanjem i mudrošću. Većina učenjaka kaže da je kader i kada isto, dok neki učenjaci kažu da je kader odredba oduvijek, a kada odredba onda kada se desi. Ovo je terminološki, ali suština je ista. - Sekta koja negira kader naziva sčitaj više
Kader je Allahova odredba svega stvorenog u skladu sa Njegovim vječnim znanjem i mudrošću.
Većina učenjaka kaže da je kader i kada isto, dok neki učenjaci kažu da je kader odredba oduvijek, a kada odredba onda kada se desi. Ovo je terminološki, ali suština je ista.– Sekta koja negira kader naziva se kaderije .
Šartovi vjerovanja u kader
1. El–Ilm (znanje) – da vjerujemo da je Allah Uzvišeni oduvijek znao, podrobno i uopćeno, oduvijek i zauvijek, sve što je vezano za Njegova djela ili djela Njegovih stvorenja.
“Allah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio; Njegovo naređenje na sve se njih odnosi, a nek znate da je Allah kadar sve i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata!” (Et–Talak, 12)
Savršenstvo Allahovog znanja:
– Nije bilo neznanje prije znanja, – Neće doći neznanje (zaborav)
2. El–Kitabe (pisanje) – da vjerujemo da je znanje (dio znanja) koje je znao zapisao u Levhi-mahfuz (pomno čuvana ploča).
– “Zar ne znaš da je Allahu poznato sve što je na nebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi; to je, uistinu, Allahu lahko!“ (El-Hadž, 70)
– Od Abdullaha ibn Amra ibn Asa, radijallahu anhuma se prenosi: “Čuo sam Allahovog poslanika da je rekao: ‘Allah je zapisao šta će se dogoditi 50 000 godina prije stvaranja nebesa i Zemlje.'” (Muslim)
3. El–Mešie (volja ili htijenje) – da vjerujemo da sve ono što Allah Uzvišeni zna i što je zapisao da je htio da se to desi.
“Allah radi šta hoće.” (Ibrahim, 27)
Postoje dvije vrste volje ili htijenja:
– Kosmička volja – nemamo utjecaja na nju (kada ćemo se roditi, kada ćemo umrijeti, kada će pasti kiša i sl.) Za nju nećemo biti pitani.
– Šerijatska volja – vezana je za obožavanje i pokornost Allahu Uzvišenom, i za to će se odgovarati pred Njim. Allah Uzvišeni ukazuje na to:
“i reci: ‘Istina dolazi od Gospodara vašeg, pa ko hoće – neka vjeruje, a ko hoće – neka ne vjeruje!'” (El–Kehf, 29)
4. El–Halk (stvaranje) – da vjerujemo da je sve Allah Uzvišeni stvorio.
– “Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim.” (Ez–Zumer, 62)
– “Onaj kome pripada vlast na nebesima i na Zemlji, Koji nema djeteta, Koji u vlasti nema ortaka i Koji je sve stvorio i kako treba uredio!” (El-Furkan, 2)
Plodovi vjerovanja u kader
1. Oslanjanje na Allaha prilikom prakticiranja sebeba (uzroka), jer ko poznaje kader i vjeruje u njega zna da se sve događa sa Allahovom voljom.
2. Čovjek koji vjeruje u kader ne oholi se kada postigne što je želio jer zna da je to od Allaha Uzvišenog.
3. Duševni smiraj i rahatluk zbog kadera koji se odvija nad njim jer ne može utjecati na njega, zato ga ne žalosti mnogo.———————————
Iz skripte “islamsko vjerovanje” – minber.ba
Skriptu pripremio: Nermin Avdić
Recenzija: mr. Elvedin HuseinbašićPreuzmite skriptu u pdf formatu:
vidi manje
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Skripta-iz-islamskog-vjerovanja-ispravljena-verzija-minber-ba.pdf
Da li vjernik mora biti zadovoljan sa svime što mu je Uzvišeni Allah odredio?
-
Odgovor na ovu sumnju glasi: “Nije nam naređeno da budemo apsolutno zadovoljni sa svim onim što je kaderom odredio Uzvišeni Allah. Na obaveznost spomenutog ne ukazuje ni (Allahova) Knjiga, niti (Poslanikov) sunnet.”[1] Ipak, pitanje je potrebno detaljnije pojasniti. Šejhul-islam Ibn Tejmijja, Allahčitaj više
Odgovor na ovu sumnju glasi: “Nije nam naređeno da budemo apsolutno zadovoljni sa svim onim što je kaderom odredio Uzvišeni Allah. Na obaveznost spomenutog ne ukazuje ni (Allahova) Knjiga, niti (Poslanikov) sunnet.”[1]
Ipak, pitanje je potrebno detaljnije pojasniti.Šejhul-islam Ibn Tejmijja, Allah mu se smilovao, u svojoj kasidi Et-Taijja, kazuje:
Kad je r’ječ o zadovoljstvu Allahovom odredbom
Zadovoljni bit’ moramo mi sa svakom nevoljom
Bolestima, siromaštvom, poniženjem, gurbetlukom[2]
I nevoljama njima sličnim, ali ne i zločinom
A kad se radi o djelima koja se u harame broje
Za zadovoljstvo sa njima dokazi ne postoje
Učenjaci rekoše: “Zadovoljstva nema,
Sa djelima lošim i činjenjem gr’jeha”
Drugi pak su rekli: “Ono što je Allah Sebi pripis’o
Zadovoljni sa tim smo, a ne sa onim što se loše desilo”
Neki opet rekoše: “Sve što je Allah sebi pripis’o
S tim smo zadovoljni, a mrzimo ono što mi uradismo”
Jer Allah sve je stvorio, pa tako gr’jehe i loša djela
Al’ stvorenja čine djela ta, ne po prisili, već što su tako htjela
Zato mi smo zadovoljni sa svim što je Allah stvorio
A mrzimo gr’jehe koje je rob svojom voljom počinio.[3]Šejh Abdurrahman b. Sa‘di, u komentaru ovih stihova, kaže: “Ukoliko bi neko ustvrdio da moramo biti zadovoljni sa (svakom) Allahovom odredbom, a pri tome mislio na zadovoljstvo sa činjenjem grijeha, jer i oni spadaju u Allahovo predodređenje – ovakvom i sličnima šejhul-islam, tj. Ibn Tejmijja, odgovorio je na četiri načina. Svaki od ovih odgovora sam po sebi dovoljan je i potpuno zadovoljavajući, pa kako je tek kada se svi oni zajedno uzmu u obzir?
Naređeno nam je da budemo zadovoljni sa nevoljama koje nas zadese, a ne sa sramotnim i zabranjenim djelima koja sami učinimo. Naprimjer, ukoliko nas zadesi bolest, siromaštvo ili neka slična nevolja kroz koju nas sustigne ono što mrzimo i od čega zaziremo ili nas mimoiđe ono što volimo i za čim žudimo, u toj situaciji moramo pokazati strpljenje, a da li smo obavezni osjećati potpuno zadovoljstvo zbog toga što nas je to zadesilo, oko toga učenjaci imaju različite stavove. Ispravno je mišljenje da je to – zbog nepostojanja jasnog dokaza koji govori drugačije – pohvalno, a ne obavezno, jer bi to većini ljudi bilo izuzetno teško postići. Naime, strpljivost koja nam je naređena nakon nevolje manifestira se kroz sputavanje duše u njenim pokušajima da pokaže srdžbu, kontroliranju jezika da ne iskaže nezadovoljstvo i držanju pod kontrolom dijelova tijela kojima čovjek ne smije dozvoliti da pokazuju znakove srdžbe kroz razne vidove zabranjenih radnji, kao što su čupanje kose, cijepanje odjeće, sipanje prašine po glavi itd. Sve spomenuto ljudi su obavezni izbjegavati i to im, u suštini, ne predstavlja neku veću poteškoću.
Međutim, osjećati potpuno zadovoljstvo i smirenost srca nakon nevolje, bez ikakve pomisli kako bi bilo dobro da se ta nevolja nije ni desila, to je za većinu ljudi nešto izuzetno teško, možda i prezahtjevno, pa im to Uzvišeni Allah nije ni stavio u obavezu, kao ni Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, već je ta vrlina posebna privilegija rezervirana za odabrane, koji će boraviti na najvišim stepenima, dok je za ostale ljude pohvalna, ali neobavezna.
Kada je riječ o tome da bi čovjek trebao biti zadovoljan i zbog grijeha i sramotnih djela koja je počinio, to mu, naravno, ni u kojem slučaju nije naređeno i na takvo nešto ne upućuje nijedan validan argument.
U kontekstu ovog pitanja jedan dio islamskih učenjaka kaže da Uzvišeni Allah nije zadovoljan time da Ga niječemo, činimo Mu nevjerstvo i da Mu griješimo, a naša je obaveza da se sa našim Gospodarom bespogovorno složimo u svemu onome što nam On nalaže, pa kada On kaže da je nečim zadovoljan, mi time moramo biti zadovoljni, a kada kaže da nešto mrzi i prezire, mi to moramo mrziti i prezirati. Rekao je Uzvišeni Allah:
Ako (Ga) zaniječete, pa Allah je uistinu neovisan o vama, ali On nije zadovoljan s nevjerovanjem robova Svojih, a ako Mu zahvalni budete, On će s vama biti zadovoljan… (Ez-Zumer, 7)Istinska je vjera da i mi, baš kao i naš Gospodar, mrzimo nevjerstvo, razvrat i griješenje i da se svega spomenutog klonimo i da, baš kao i On, volimo vjerovanje, zahvaljivanje i pokornost Njemu, te da djela pokornosti u praksu sprovodimo.
Mora se napraviti razlika između Allahove odredbe i onoga što se dešava kao posljedica te odredbe. Naime, shodno ovom tumačenju, mi moramo biti zadovoljni Allahovom odredbom, jer ona spada u Njegova djela, a što se tiče onoga što se dešava kao posljedica te odredbe, tada se radi o djelima Njegovih robova, koja se dijele na nekoliko vrsta. Tako, naprimjer, u jednu vrstu tih djela spadaju ispravno vjerovanje i pokornost Svevišnjem Allahu, i obaveza nam je da budemo zadovoljni sa ovom vrstom djela, dok u drugu vrstu spadaju nevjerovanje i griješenje, sa kojom ne samo da ne smijemo biti zadovoljni, već smo ovu vrstu obavezni mrziti i prezirati, te činiti sve ono što će ovakva i slična (ne)djela anulirati, poput kajanja, traženja oprosta, činjenja dobrih djela koja brišu loša, izvršavanja šerijatskih kazni i primjenjivanja sankcija nad onima koji ih počine itd. Kada je pak riječ o djelima koja spadaju u kategoriju mubaha, tj. onoga što niti je naređeno niti je zabranjeno, nije nam obavezno da ta djela mrzimo, niti da njima budemo zadovoljni.Uzvišeni Allah stvorio je i predodredio grijehe i nepokornost, međutim, nakon što ih čovjek počini, ona se ne pripisuju Allahu, već onome ko ih je počinio. Zbog toga, mi jesmo zadovoljni Allahovim kaderom, pa makar on podrazumijevao i propisanost određenih grijeha i nepokornosti, jer kader je Allahovo djelo, ali nismo zadovoljni sa lošim djelima koja Allahov rob počini, jer se loša djela ne pripisuju Allahu, već onome ko ih je počinio, pa se zbog toga, shodno našim mogućnostima, trudimo spriječiti ih i ukloniti ono što je loše.
Ovo su odgovori na pitanje da li smo obavezni biti apsolutno zadovoljni sa Allahovom odredbom, iz kojih smo se uvjerili da onaj ko o ovom pitanju ima pogrešan stav, nema nikakvog argumenta za ono što zagovara.”[4]
Nastaviće se…
____________________________
Naslov originala: El-Imanu bil-kada’i vel-kader
Naslov prijevoda: Vjerovanje u Allahovo određenje i sudbinu
Autor: Muhammed b. Ibrahim el-Hamed
Knjigu pregledao i svojim komentarima i opaskama popratio: Abdulaziz b. Abdullah b. Baz
Recenzija prijevoda: prof. dr. Zuhdija Hasanović.
Preveo: Amir Durmić
http://minber.ba/zadovoljstvo-allahovom-odredbom-2/fusnote:
vidi manje
[1] Ibn Ebu Izz el-Hanefi, Šerhul-akidetit-Tahavijja, str. 258. Također vidjeti: Ibn Tejmijja, Minhadžus-sunna, 3/205, i El-Istikama, 2/125–126.
[2] Odnosno, napuštanjem porodice i domovine i odlaskom u tuđinu. (op. prev.)
[3] Ibn Tejmijja, Medžmuul-fetava, 8/253. Također vidjeti: Ibn Sa‘di, Ed-Durretul-behijjeti šerhul-akidetit-taijja, str. 51.
[4] Ibn Sa‘di, Ed-Durretul-behijjeti šerhul-akidetit-taijjeti fi hallil-muškiletil-kaderijja, str. 51–53. Vidjeti: Ibn Tejmijja, Minhadžus-sunna, 3/203–209, i El-Istikama, 2/73–76, Ibn Kajjim, Medaridžus-salikin, 1/168–269, Ibn Ebu Izz el-Hanefi, Šerhul-akidetit-Tahavijja, str. 258, i Menbedži, Teslijetu ehlil-mesaib, str. 152–161. Također vidjeti: šejh Abdulaziz Sultan, Muhtesarul-esileti vel-edžvibetil-usulijjeti alel-akidetil-vasitijja, str. 124–125, i Ibn Usejmin, El-Munteka min feraidil-fevaid, str. 109.
Može li onaj koji čini grijehe da se pravda Allahovom odredbom?
-
Odgovor od mr. Elvedin Pezić Preuzeto sa youtube video klipa sa početkom na 53,33 min Poslušajte isječak odgovora
Odgovor od mr. Elvedin Pezić
Preuzeto sa youtube video klipa sa početkom na 53,33 min
Poslušajte isječak odgovora
vidi manje
Na koji način se vjeruje u kader, određenje, sudbinu, zapisano?
-
Vjerovanje u odredbu dobra i zla (kader) Kader je Allahova odredba svega stvorenog u skladu sa Njegovim vječnim znanjem i mudrošću. Većina učenjaka kaže da je kader i kada isto, dok neki učenjaci kažu da je kader odredba oduvijek, a kada odredba onda kada se desi. Ovo je terminološki, ali suština ječitaj više
Vjerovanje u odredbu dobra i zla (kader)
Kader je Allahova odredba svega stvorenog u skladu sa Njegovim vječnim
znanjem i mudrošću.
Većina učenjaka kaže da je kader i kada isto, dok neki učenjaci kažu da je
kader odredba oduvijek, a kada odredba onda kada se desi. Ovo je
terminološki, ali suština je ista.
– Sekta koja negira kader naziva se kaderije.Šartovi vjerovanja u kader
1. El–Ilm (znanje) – da vjerujemo da je Allah Uzvišeni oduvijek znao,
podrobno i uopćeno, oduvijek i zauvijek, sve što je vezano za Njegova
djela ili djela Njegovih stvorenja.
(للهَُّ الَّذِي خَلَقَ سَبْعَ سَمَاوَاتٍ وَمِنَ الْأَرْضِ مِثْلَھُنَّ يَ تنَزَّلُ الْأَمْرُ بَيْنَھُنَّ لِتَعْلَمُوا أَنَّ للهَّ عَلَى كُلِّ
شَيْءٍ قَدِيرٌ وَأَنَّ للهََّ قَدْ أَحَاطَ بِكُلِّ شَيْءٍ عِلْمًا)
“Allah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio; Njegovo naređenje na sve
se njih odnosi, a nek znate da je Allah kadar sve i da Allah znanjem
Svojim sve obuhvata!” (Et–Talak, 12)
Savršenstvo Allahovog znanja:
– Nije bilo neznanje prije znanja,
– Neće doći neznanje (zaborav)2. El–Kitabe (pisanje) – da vjerujemo da je znanje (dio znanja) koje je
znao zapisao u Levhi-mahfuz (pomno čuvana ploča).
(أَلَمْ تَعْلَمْ أَنَّ للهََّ يَعْلَمُ مَا فِي السَّمَاء وَالْأَرْضِ إِنَّ ذَلِكَ فِي كِتَابٍ إِنَّ ذَلِكَ عَلَى للهَِّ يسِيرٌ)
– “Zar ne znaš da je Allahu poznato sve što je na nebu i na Zemlji? To je
sve u Knjizi; to je, uistinu, Allahu lahko!“ (El-Hadž, 70)
– Od Abdullaha ibn Amra ibn Asa, radijallahu anhuma se prenosi: “Čuo
sam Allahovog poslanika da je rekao: ‘Allah je zapisao šta će se
dogoditi 50 000 godina prije stvaranja nebesa i Zemlje.'” (Muslim)3. El–Mešie (volja ili htijenje) – da vjerujemo da sve ono što Allah
Uzvišeni zna i što je zapisao da je htio da se to desi.
(وَيَفْعَلُ للهُّ مَا يَشَاء)
“Allah radi šta hoće.” (Ibrahim, 27)
Postoje dvije vrste volje ili htijenja:
– Kosmička volja – nemamo utjecaja na nju (kada ćemo se roditi, kada
ćemo umrijeti, kada će pasti kiša i sl.) Za nju nećemo biti pitani.
– Šerijatska volja – vezana je za obožavanje i pokornost Allahu Uzvišenom,
i za to će se odgovarati pred Njim. Allah Uzvišeni ukazuje na to:
وَقُلِ الْحَقُّ مِن رَّبِّكُمْ فَمَن شَاء فَلْيُؤْمِن وَمَن شَاء فَلْيَكْ فُرْ)
“i reci: ‘Istina dolazi od Gospodara vašeg, pa ko hoće – neka vjeruje, a ko
hoće – neka ne vjeruje!'” (El–Kehf, 29)4. El–Halk (stvaranje) – da vjerujemo da je sve Allah Uzvišeni stvorio.
(للهَُّ خَالِقُ كُلِّ شَيْءٍ وَھُوَ عَلَى كُلِّ شَيْءٍ وَكِيلٌ)
– “Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim.” (Ez–Zumer, 62)
(الَّذِي لَهُ مُلْكُ السَّمَاوَاتِ وَالْأَرْضِ وَلَمْ يَتَّخِذْ وَلَدً ا وَلَمْ يَكُن لَّهُ شَرِيكٌ فِي الْمُلْكِ وَخَ لَقَ كُ لَّ
شَيْءٍ فَقَدَّرَهُ تَقْدِيرًا)
– “Onaj kome pripada vlast na nebesima i na Zemlji, Koji nema djeteta, Koji u
vlasti nema ortaka i Koji je sve stvorio i kako treba uredio!” (El-Furkan, 2)Plodovi vjerovanja u kader
1. Oslanjanje na Allaha prilikom prakticiranja sebeba (uzroka), jer ko
poznaje kader i vjeruje u njega zna da se sve događa sa Allahovom
voljom.2. Čovjek koji vjeruje u kader ne oholi se kada postigne što je želio jer
zna da je to od Allaha Uzvišenog.
3. Duševni smiraj i rahatluk zbog kadera koji se odvija nad njim jer ne
može utjecati na njega, zato ga ne žalosti mnogo.Skripta iz Islamskog vjerovanja – Minber.ba
vidi manje
Skriptu pripremio: Nermin Avdić
Recenzija: mr. Elvedin Huseinbašić
http://www.minber.ba/skripta-iz-islamskog-vjerovanja/
Es-selamu alejkum! Uzvišeni Allah, prije nego što je stvorio čovjeka, znao je za svakog pojedinca gdje će skončati, u Džennetu ili Džehennemu. Postavlja se pitanje zbog čega život ...
-
Ve alejkumus-selam! Svevišnji Allah odredio je da život na ovom svijetu bude iskušenje čovjeku. Čovjek je posebno Božije stvorenje koje je Allah učinio Svojim namjesnikom na Zemlji i potčinio mu sve u njegovoj okolini. Kaže Uzvišeni: “On je za vas sve što postoji na Zemlji stvorio” (El-Bekara, 29).čitaj više
Ve alejkumus-selam! Svevišnji Allah odredio je da život na ovom svijetu bude iskušenje čovjeku. Čovjek je posebno Božije stvorenje koje je Allah učinio Svojim namjesnikom na Zemlji i potčinio mu sve u njegovoj okolini. Kaže Uzvišeni: “On je za vas sve što postoji na Zemlji stvorio” (El-Bekara, 29). U samoj svojoj prirodi čovjek nosi osjećaj o prisutnosti Gospodara kojeg je dužan iskreno obožavati. Uzvišeni Allah kaže: “I kad je Gospodar tvoj iz kičmi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatražio od njih da posvjedoče protiv sebe: ‘Zar Ja nisam Gospodar vaš?’, oni su odgovarali: ‘Jesi, mi svjedočimo’ – i to zato da na Sudnjem danu ne reknete: ‘Mi o ovome ništa nismo znali.’ Ili da ne reknete: ‘Naši preci su prije nas druge Allahu ravnim smatrali, a mi smo pokoljenje poslije njih. Zar ćeš nas kazniti za ono što su lažljivci činili?’” (El-A’raf, 172–173) Jedna od posebnosti čovjeka jeste i da mu je podaren razum, na osnovu kojeg je u stanju razmišljati, istraživati i donositi zaključke. U brojnim kur’anskim ajetima Allah podstiče čovjeka da koristi taj dar, dar razuma: “I zašto oni ne promisle o carstvu nebesa i Zemlje i o svemu onome što je On stvorio, i da im se, možda, kraj njihov primakao?” (El-A’raf, 185). Isto tako, Svevišnji Allah je čovječanstvu spuštao objavu i slao vjerovjesnike koji su dostavljali Božiju riječ i ljude podsjećali i opominjali na stvarnost i smisao ovog života. Svevišnji Allah kaže: “Da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. A Allah je silan i mudar” (En-Nisa, 165). Uz sve to, čovjeku je podarena slobodna volja i mogućnost izbora, kroz koju se i ogleda njegov ispit, pa ko povjeruje poslanicima i postupa po njihovoj uputi, njemu pripada Džennet i Božije zadovoljstvo, a ko to bude poricao, njemu pripada Džehennem i Božija srdžba. Uzvišeni Allah kaže: “I reci: ‘Istina dolazi od Gospodara vašeg, pa ko hoće – neka vjeruje, a ko hoće – neka ne vjeruje!’ Mi smo nevjernicima pripremili Vatru čiji će ih dim sa svih strana obuhvatiti” (El-Kehf, 29). Allah je odredio svakom čovjeku njegovu sudbinu, i to je odraz Allahove moći, znanja i Njegovog savršenstva, a na čovjeku je da izabere jedan ili drugi put. Alija, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne postoji niko od vas a da mu Allah nije već zapisao i odredio njegovo mjesto u Džennetu ili vatri (džehennemskoj).” Jedan čovjek upita: “Allahov Poslaniče, zar se nećemo prepustiti onome što nam je određeno i zapisano?”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori mu: “Radite, svakome su njegova djela olakšana”, a onda je proučio: “Onome koji udjeljuje i ne griješi i ono najljepše smatra istinitim, njemu ćemo Džennet pripremiti, a onome koji tvrdiči i osjeća se neovisnim i ono najljepše smatra lažnim, njemu ćemo Džehennem pripremiti” (El-Lejl, 5–10). (Buhari, br. 4945, Muslim, br. 2647) Svaki čovjek dužan je truditi se, tragati za uputom, moliti Allaha da ga učvrsti na Pravom putu, i činiti djela kojima je Allah zadovoljan u nastojanju da stekne Njegovu naklonost. Indikativno je da neki ljudi špekuliraju oko konačnice u Džennetu ili Džehennemu, te na osnovu toga što je ona Allahu poznata, pokušavaju opravdati svoj nerad, međutim, kada je opskrba u pitanju, koja je također poznata Allahu, određena i zapisana, nastoje ostvariti sve njene uzroke.
Sasvim je prirodno da Svemoćni Bog zna našu sudbinu i završetak svakog čovjeka. Kada Bog ne bi poznavao Svoja stvorenja, njihovu budućnost, ko će od njih biti grješan, a ko će biti pokoran – ne bi bio dostojan da bude Bog, jer ne bi bio potpun niti savršen, a Njegovo znanje bilo bi manjkavo. Znanje Uzvišenog Allaha obuhvata sve, svi najsitniji detalji vezani za Njegova stvorenja Njemu su poznati, jer Njegovo znanje je potpuno. Kaže Uzvišeni: “A kako i ne bi znao Onaj koji stvara, Onaj koji sve potanko zna, koji je o svemu obaviješten” (El-Mulk, 14). On je Bog, On je Gospodar, čini šta On hoće i kako On hoće, a niko od Njegovih stvorenja na to ne utječe. Uzvišeni kaže: “On (Allah) neće biti pitan za ono što radi, a oni (ljudi) će biti pitani” (El-Enbija, 23). Allah nas je obavijestio da je ljude i džine stvorio da bi Njemu robovali i Njega obožavali. Rekao je: “Džine i ljude stvorio sam samo zato da bi Me obožavali” (Ez-Zarijat, 56). Stvaranje ljudi i džina i njihov ispit i iskušenje, a potom nagrada prema njihovim djelima odraz su Allahovih lijepih imena i potpunih svojstava. Allah je Tvorac, Onaj koji daje opskrbu, Onaj koji daje život, Onaj koji usmrćuje, On je Milostivi, On uzdiže vjernike i ponižava nevjernike, On će svoditi račun sa Svojim robovima na Sudnjem danu i nagraditi ih prema njihovim djelima, On je Silni, Onaj koji žestoko kažnjava, On je Pravedni, Dobročinitelj. Ova i druga Allahova imena i svojstva reflektiraju se na stvorenja. Allah je Stvoritelj, a kao odraz tog svojstva postoje stvorenja. Allah je Milostivi, a Njegova milost obuhvatila je sva Njegova stvorenja na ovom svijetu. Allah prima pokajanje, a trag tog svojstva jeste da postoje oni koji griješe i kaju se, a Allah im pokajanje prima. Tako se i druga Allahova lijepa imena i savršena svojstva reflektiraju na Njegova stvorenja.
Pitanja poput ovog ne smiju biti preokupacija vjerniku, jer ko se prepusti ovakvim razmišljanjima, njegova je vjera u opasnosti. Iskreni vjernik ima povjerenje u Allahovu mudrost i pravdu. Zna da Allah nikog neće nezasluženo kazniti i zna da Allah mnogo prašta. U svemu tome vjernik je predan Allahu, u onome što naš razum može dokučiti i u onom što nije u stanju dokučiti. Nedostatak i manjkavost su u nama, a ne u Allahovoj odredbi. Nama naša sudbina i naša konačnica u Džennetu ili Džehennemu nije poznata, nismo u mogućnosti dokučiti što nam je u tom pogledu zapisano, tako da nam to ne može biti opravdanje. S druge strane, dobro nam je poznato šta se od nas traži i kako trebamo postupati, koji put vodi ka Džennetu, a koji ka Džehennemu. Svako od nas odabire svoj put, a Allah će na Pravi put izvesti svakog ko iskreno uputu traži. Svevišnji Allah najbolje zna!
http://el-asr.com/pitanja/ukoliko-je-odredba-kader-vec-poznata-zbog-cega-onda-da-se-trudimo/
vidi manje
Preuzeto od “El-Asr – Islamski informativni časopis”
Uredništvo: https://el-asr.com/autori/
Zašto će Bog kazniti nevernike ako im je odredio da budu nevernici?
-
Uzvišeni Bog kaže u suri El-Bekare: Onima koji neće da veruju doista je svejedno opominjao ih ti ili ne opominjao – oni neće da veruju. Bog je zapečatio srca njihova i uši njihove, a pred očima njihovim je koprena; njih čeka patnja golema. (Kur’an, El-Bekara, 6-7) Ovi ajeti se ne odnose na obične nečitaj više
Uzvišeni Bog kaže u suri El-Bekare:
Onima koji neće da veruju doista je svejedno opominjao ih ti ili ne opominjao – oni neće da veruju. Bog je zapečatio srca njihova i uši njihove, a pred očima njihovim je koprena; njih čeka patnja golema. (Kur’an, El-Bekara, 6-7)
Ovi ajeti se ne odnose na obične nevernike koji ne prihvate veru. Ovde je upotrebljen izraz ellezine keferu, tj. oni koji su rešeni da ni po koju cenu ne prihvate istinu. Nema nikakve razlike u tome da li ih upozoravate ili ne, oni neće da veruju. Bog je zapečatio njihov razum i njihove uši, a pred očima im je koprena.
Njihovo neverovanje i nerazumevanje nije nastalo zbog toga što im je Bog zapečatio srca (razum), već naprotiv – Bog im je zapečatio srca zbog toga što ne žele da prihvate istinu. Opominjali ih ili ne, oni su unapred čvrsto rešeni da ne prihvate istinu, pa im je Bog zbog toga zapečatio srca za sva vremena. Zbog toga, niko ne može da krivi Boga zbog njihovog stanja. Nevernici su sami krivi za tvrdoglavo odbijanje očigledne istine.
Primer profesora i studenta
Zamislite iskusnog profesora koji pred ispit predvidi da određeni student neće da položi ispit, jer je bio neredovan na predavanjima, nezainteresovan i nema radne navike. Kasnije, taj student se pojavi na ispitu i ne položi ispit. Koga će da krivi za neuspeh: profesora ili studenta? Zbog toga što je predvideo ishod ispita, ne smemo da krivimo profesora, već studenta zato što se nije pripremio.
Isto tako, Uzvišeni Bog detaljno poznaje Svoja stvorenja i zna da neki ljudi nikada i ni po koju cenu ne žele da prihvate istinu. Takvima je zapečatio srca. Nevernici su sami odgovorni za neverovanje u Boga.
Odlomak iz knjige ”Odgovori na zablude o islamu” – Dr. Zakir Naik
Preuzeto sa http://www.pozivistine.com
vidi manje
Aiša, radijallahu anha, prenijela je da je Resulullah, ﷺ, jednom prilikom rekao: “Zar ne znaš da je Allah stvorio Džennet i Džehennem, i da je i za jedno ...
-
Uzvišeni Allah odredio je ko će biti stanovnik u Džennetu, a ko stanovnik u Džehennemu pedeset hiljada godina prije stvaranja nebesa i Zemlje. Imam Muslim zabilježio je predanje Abdullaha b. Amra, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Allah je odredio sve što će se desiti još pečitaj više
Uzvišeni Allah odredio je ko će biti stanovnik u Džennetu, a ko stanovnik u Džehennemu pedeset hiljada godina prije stvaranja nebesa i Zemlje. Imam Muslim zabilježio je predanje Abdullaha b. Amra, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Allah je odredio sve što će se desiti još pedeset hiljada godina prije stvaranja nebesa i Zemlje, dok je Njegov Arš bio na vodi.” Ali to nikako ne znači da su ljudi prinuđeni na činjenje dobra, odnosno zla. Svemogući Allah je svakom čovjeku dao pravo slobodnog izbora: “Mi smo mu na Pravi put ukazali, pa ili je zahvalan ili nezahvalan.” (El-Insan, 3.) U drugom ajetu stoji: “Ko hoće, neka vjeruje, a ko želi, neka ne vjeruje!” (El-Kehf, 29.)
vidi manje
Sve što se dešava Allah, dželle šanuhu, odredio je na osnovu Svog praiskonskog, apsolutnog znanja. Znao je ko će biti vjernik, a ko nevjernik, i nikoga nije prisilio na jednu od dvije stvari; čovjek odabire Pravi put ili stranputicu svojoj voljom. Općepoznato je da svaki čovjek svojevoljno odlučuje šta će činiti: dobro ili zlo. Prema tome će i biti pozvan na odgovornost za svoja djela, ali neće biti pitan za ono što je učinio nehotice, iz zaborava ili pod prisilom. Allahu pripada najljepši primjer, ne poistovjećujemo Ga s ljudima, ali ovo pitanje možemo jasnije shvatiti iz primjera profesora i učenika: Nakon provedenog perioda s učenicima, profesor, a na osnovu njihove marljivosti, odnosno lijenosti, slobodno može kazati koji će učenik položiti ispit, a koji neće; kada bi određenom učeniku rekao da će pasti na ispitu, znači li to da ga on prisiljava na to? Naravno da ne znači! Budući da je profesor definitivno znao da je lijen, i da na ispite dolazi nespreman, unaprijed mu je saopćio rezultat. Ako je to zamislivo kada je riječ o ljudima, kako onda može biti nepojmljivo kada je riječ o relaciji Uzvišeni Allah – čovjek? Stvoritelj svega postojećeg najbolje poznaje prirodu stvorenja, i zato zna ko će biti sretan, a ko nesretan, a Svevišnji Allah, opet, najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Onaj koji zavidi on vrijeđa Stvoritelja_dr. Safet Kuduzović audio mp3
Onaj koji zavidi on vrijeđa Stvoritelja_dr. Safet Kuduzović
audio mp3
vidi manje