Šta trebamo doviti za mejjita? Da li možemo dati sadaku za umrlog? Može li se hadždž i umra obaviti za mejjita? Da li treamo vratiti dug za umrloga? ...
Zašto daješ svoja dobra djela drugima dr Safet Kuduzović audio mp3
Pitaj Učene ® Latest Pitanja
Šta je bitnije, kvalitet ili obim dobrih djela?
Da li je zabranjeno nipodaštavanje dobrih djela ?
-
Ebu Zerr, radijallahu anhu, prenosi da mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom savjetovao: "Nemoj nijedno dobročinstvo smatrati bezazlenim, pa makar se radilo o tome da vedra lica susretneš drugog muslimana. " Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanikčitaj više
Ebu Zerr, radijallahu anhu, prenosi da mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom savjetovao: “Nemoj nijedno dobročinstvo smatrati bezazlenim, pa makar se radilo o tome da vedra lica susretneš drugog muslimana. ”
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio: “O muslimanke, neka niko od vas ne potcjenjuje dobročinstvo, pa i ono najmanje, koje može učiniti svojoj komšinici”
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, zabranjeno je omalovažavati i potcjenjivati bilo koje dobro djelo, propisano Šerijatom.
Drugo, neosnovano je dijeliti propise na važne i nevažne, osnovne i sporedne, kao što to čine savremeni novotari. O tome sam govorio u knjizi Delailus-savab.
———–
vidi manje
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua’tul-menahiš-šeri’jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Koje su to osobine čestite i dobre supruge ?
-
Neke do osobina čestite i dobre supruge: 1. Muža čini veselim kada pogleda u nju, 2. pokorava mu se, kada joj naredi nešto što nije grijeh, 3. ne suprostavlja mu se u stvarima koje prezire kada je u pitanju ona i njegov imetak, 4. vodi brigu o sebi kada njega nema, 5. vodi brigu o imetku kada njegačitaj više
Neke do osobina čestite i dobre supruge:
1. Muža čini veselim kada pogleda u nju,
2. pokorava mu se, kada joj naredi nešto što nije
grijeh,
3. ne suprostavlja mu se u stvarima koje prezire
kada je u pitanju ona i njegov imetak,
4. vodi brigu o sebi kada njega nema,
5. vodi brigu o imetku kada njega nema,
6. ne dopušta ulazak u kuću nikome bez dozvole
muža,
7. pomaže i bodri muža u korisnim stvarima,
8. ne posti dobrovoljan post bez dozvole muža,
9. zahvalna je svome mužu na dobru koje joj čini,
10. ne otkriva nikome njegove tajne,
Rekao je Ibn Tejmijje: „Nakon obaveza prema
Allahu i Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ženi su
najpreče obaveze prema mužu.“18———–
Preuzeto iz knjige: “Naučni vodič”
Autor: Abdulaziz b. Muhammed b. Abdullah es-Sedhan
islamhouse.comPreuzmite pdf knjigu na ovom linku: https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Naucni_vodic-Abdulaziz-b.-Muhammed-b.-Abdullah-es-Sedhan.pdf
vidi manje
Trudim se da radim dobra djela i da za to niko ne zna, međutim iskušana sam da određene osobe vide moja dobra djela i počnu da me hvale ...
-
Odgovor se nalazi u videu Na pitanje odgovorio: hfz. Almir Kapić Preuzeto sa stranice: s-d-o.org
Odgovor se nalazi u videu
Na pitanje odgovorio: hfz. Almir Kapić
vidi manje
Preuzeto sa stranice: s-d-o.org
Esselamu alejkum, Oduvijek me je zanimalo nesto u vezi grijeha i dobrih djela.Recimo jedan slučaj prije rata,kada je čovjek pijan se vraćao kući,vidio je djevojčicu predvečer kako se ...
-
Alejkumusselam. Činjenje velikih i malih grijeha i istrajavanje na njima ne utiče na primanje dobrih djela koje čovjek radi. Iz ovoga se izuzima ono što je prenešeno po pitanju velikog širka da on poništava sva dobra djela, ili malog širka da on poništava ono djelo pri kome se nađe. Kaže Uzvišeni: “čitaj više
Alejkumusselam. Činjenje velikih i malih grijeha i istrajavanje na njima ne utiče na primanje dobrih djela koje čovjek radi. Iz ovoga se izuzima ono što je prenešeno po pitanju velikog širka da on poništava sva dobra djela, ili malog širka da on poništava ono djelo pri kome se nađe. Kaže Uzvišeni: “A tebi, i onima prije tebe objavljeno je: ‘Ako budeš druge Allahu ravnim smatrao, tvoja djela će, sigurno, propasti, a ti ćeš izgubljen biti” (Ez-Zumer, 65). U ovo takođe, ulazi poništavanje sevaba (nagrade) zbog prigovaranja i uznemiravanja kao što kaže Uzvišeni: “O vjernici, ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i uvredama (El-Bekara, 264).
Isto tako se prenose tekstovi o poništavanju nagrade obavljenog namaza onome ko pije alkohol i onome ko ode vračaru i sihirbazu iako se broji da su izvršili taj ibadet i nisu ga dužni ponovo obaviti.
Bilježi Tirmizi u rivajetu od Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhuma, a Ahmed u rivajetu od Ebu Zera, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko pije vino (alkohol) Allah mu neće primiti namaz četrdeset sabaha, a ako se pokaje Allah će mu primiti. A ako se vrati (istom grijehu) Allah mu neće primiti namaz četrdeset sabaha, a ako mu oprosti pa se opet vrati Allah mu neće primiti namaz četrdeset sabaha, … a ako se vrati četvrti put Allah mu neće primiti namaz četrdeset sabaha, a ako se pokaje Allah mu neće primiti tevbu i napojiće ga od Habala”, pitali su Abdullaha ibn Omera: A šta je to rijeka Habal? A on im odgovori: “Rijeka od gnoja od stanovnika Vatre”. Hadis su ocijenili dobrim Tirmizi i Šuajb Arnaut, a vjerodostojnim šejh Albani.
Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu:“Ko ode vračaru i upita ga o nečemu neće mu biti primljen namaz četrdeset noći”.
Međutim, nakon svega ovoga spomenutog treba napomenuti da je onaj koji ustrajava u činjenju velikih i malih grijeha je u opasnosti iz ovog ugla. Prenosi Ibn Muflih u “El-Adabuš-šer’ije” od Ibn Tejmije: “Jedan veliki grijeh ne poništava sva dobra djela međutim, može poništiti onoliko dobrih djela koliko je velik taj grijeh
koji je počinio kod većine Ehlus-sunne.
Kaže Ibn Muflih: “A taj stav je izabrao (Ibn Tejmije) takođe i na drugom mjestu dokazujući to time da se nagrada sadake poništava uznemiravanjem i prigovaranjem”. Poslije toga kaže Ibn Muflih: “Kaže u “Nihajetil-mubtedi” kaže Aiša robinji Zejd ibn Erkam, radijallahu anhuma: “Obavijesti Zejda ibn Erkama da da je poništio svoj džihad sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, osim ako se pokaje”. Pa je proučila ajet: “O vjernici, ne dižite glasove svoje iznad Vjerovjesnikova glasa” (El-Hudžurat, 2)”. (ovaj hadis od Aiše prenosi Bejheki u svom “Sunnenu”, Darekutni i Abdurrezak u “El-Musannefu”)
Takođe, treba imati u vidu činjenicu da grijeh ostavlja tamu u srcu kao što je pokornost svjetlost srca i da ustrajavanje na grijesima rezultira otuđenost od samog sebe i teškoću u grudima. Kaže Uzvišeni: “A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti” (Taha, 124).Neprestano vraćanje na isti grijeh nam govori da u samoj tevbi griješnika ima nedostataka pa čak i neispunjenih šartova tevbe da bi ona bila primljenja. Jer od šartova tevbe je da pokajnik automatski prestane činiti taj grijeh, da se iskreno kaje zbog počinjenog grijeha i da čvrsto odluči da se više nikada neće vratiti na taj grijeh. S obzirom da se pokajnik vraća na isti grijeh da nije ispunio treći šart pa čak ni prvi, a pitanje da li se i kaje pošto se vraća na njega. Znači, takva osoba mora dobro povesti računa o iskrenoj tevbi i njenim šartovima.
Moramo napomenuti da je neispravno i nelogično reći za čovjeka poznatog kao pijanicu, pa makar rjeđe pio, da je bio pobožan.
Ostaje da se objasni da punoljetnost muške osobe nije vezana za godine nego za pojavu znakova punoljetnosti. A jedan od najjačih znakova da je jedan mladić postao punoljetan je noćno poluciranje, tj. izlazak sjemena iz polnog organa prilikom spavanja. Tu su još pojava dlaka na oko stidnog mjesta, ispod pazuha, promjena glasa, rast brade i tako dalje. Prema tome, moguće je da si ti tada već bio punoljetan jer obično dječaci postaju punoljetni u 12, 13, 14 i 15. godini.
Ali bez obzira da li si bio punoljetan ili ne dobra djela muslimana se primaju i prije punoljetnosti, razlika je samo u tome što mu se ne pišu grijesi prije punoljetnosti. Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Podignuto je pero od trojice: od spavača dok se ne probudi, od ludaka dok mu se pamet ne vrati i od djeteta dok ne postane punoljetno”. (bilježi ga Ebu Davud, Nesai, Ibn Madže i Hakim, hadis je općeprihvaćen kod učenjaka a vjerodostojnim ga ocjenjuje Albani). Ve billahi tevfik.Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
vidi manje
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com
Es-Selamu alejkum. Da li će osobi koja je praktikovala islam godinama, a potom učinila djelo kufra, a potom se odmah pokajala i vratila u islam, biti poništena sva ...
-
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salat i selam ne posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: O temi poništavanja djela sa činom otpadništva (riddeta), kufra, širka ili napuštanja vjere Islama govore tri kur'anska ajeta, to su: „A oni među vama koji učine riddet (tj. od sčitaj više
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salat i selam ne posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
O temi poništavanja djela sa činom otpadništva (riddeta), kufra, širka ili napuštanja vjere Islama govore tri kur’anska ajeta, to su:
„A oni među vama koji učine riddet (tj. od svoje vjere otpadnu) i kao kjafiri (nevjernici) umru – njihova djela su poništena i na ovome i na onome svijetu, i oni će stanovnici Džehennema biti, u njemu će vječno ostati.“ (El-Bekare, 217)
„A onaj ko učini kufr u iman (tj. otpadne od vjere) – njegovo djelo se poništava i on će, na onome svijetu, gubitnik biti.“ (El-Maide, 5)
„A tebi, i onima prije tebe objavljeno je: “Ako budeš učinio širk (tj. druge Allahu ravnim smatrao), tvoje djelo će, sigurno, propasti, a ti ćeš sigurno biti gubitnik.”“ (Ez-Zumer, 65)
U prvom ajetu je došlo da onaj ko učini riddet (otpadne od vjere) i umru kao kjafir da će mu njihova djela biti poništena. Dok u druga dva ajeta se kaže da onaj ko učini kufr u iman (tj. otpadne d vjere) ili onaj ko učini širk (što je otpadništvo od vjere takođe) da će mu djela propasti i biti uzaludna.
Zbog ovog različitog vanjskog značenja ajeta učenjaci imaju podijeljeno mišljenje oko djela murteda (otpadnika od vjere), djela koja je radi prije otpadništva, ako učini tevbu i vrati se u Islam, da li su mu ta djela poništena i treba ih ponovo obaviti (poput Hadždža) ili nisu poništena i ne treba ih ponovo obaviti? (pogledaj: Hašijetu Ibn Abidin 1/357, El-Hareši 8/68, Mugnil-muhtadž 4/133, El-Insaf 10/338, Umdetul-kari 24/79, Tefsir Kurtubi 3/48)
Prvi stav učenjaka – da sam čin riddeta (otpadništva), svejedno bio zbog kufra ili širka, poništava sva dobra djela koja se urade prije riddeta, kao da ih nije ni radio.
Ovo je stav hanefijskog i malikijskog mezheba.
Kaže imam Malik: „Djela se poništavaju samim riddetom“.
Oni svoj stav dokazuju riječima Uzvišenog: „A onaj ko učini kufr u iman (tj. otpadne od vjere) – njegovo djelo se poništava i on će, na onome svijetu, gubitnik biti.“ (El-Maide, 5)
Kažu malikije da ajet koji presuđuje po ovom pitanju su riječi Uzvišenog: „A tebi, i onima prije tebe objavljeno je: “Ako budeš učinio širk (tj. druge Allahu ravnim smatrao), tvoje djelo će, sigurno, propasti, a ti ćeš sigurno biti gubitnik.”“ (Ez-Zumer, 65)
Uzvišeni Allah se u ovom ajetu obraća Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, a odnosi se na čitav Ummet jer je šerijatski nemoguće da poslanik učini širk. A nema dokaz koji ukazuje da se ajet odnosi samo na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, nego 4. ajet u suri El-Maide podupire ovo značenje.
Drugi stav učenjaka – da je umiranje na riddetu (otpadništvu) šart poništavanja djela, u protivnom ako učini riddet a zatim se vrati u Islam djela mu nisu poništena.
Ovo je stav šafijskog i habelijskog mezheba.
Kaže imam Šafija: „A ako učini riddet, a zatim se vrati u Islam, nisu mu poništena djela ni Hadždž koji je obavio, nego ako umre na riddetu tada su mu poništena djela“.
Oni svoj stav dokazuju riječima Uzvišenog: „A oni među vama koji učine riddet (tj. od svoje vjere otpadnu) i kao kjafiri (nevjernici) umru – njihova djela su poništena i na ovome i na onome svijetu, i oni će stanovnici Džehennema biti, u njemu će vječno ostati.“ (El-Bekare, 217)
Kažu da je poništavanje djela uslovljeno umiranje na kufru.
Na ovu argumentaciju učenjaci malikijskog mezheba, kako prenosi Ibn El-Arebi, odgovaraju sljedećim:
U ajetu (sa kojim dokazuju šafije i hanabile, El-Bekare 217) je Uzvišeni Allah uslovio umiranje na kufru jer na kraju ajeta vezao taj propis za kaznu vječnog boravka u Vatri. Pa ko umre na kufru Allah će ga kazniti vječnim boravkom u Džehennemu.
A ko učini širk (koje je jedno od djela otpadništva) poništena su mu djela na osnovu drugog ajeta (misle na 65. ajet sure Ez-Zumer). Pa tako ova dva ajeta imaju dva različita značenja i dva različita propisa. A ono sa čime se Allah obrati Svom Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, to se odnosi i na njegov Ummet osim ako imamo dokaz da se odnosi samo na njega.
Odabrano (radžih) mišljenje:
Shodno argumentaciji stavova prvi stav učenjaka, tj. da sam čin riddeta (otpadništva) poništava sva dobra djela koja se urade prije riddeta, je bliže ispravnom, a Allah zna najbolje.
Da li riddet poništava obavljeni Hadždž?
Najočitiji primjer posljedice ove mes’ele je uticaj riddeta (otpadništva) na obavljeni Hadždž. Pa tako shodno gornjem tumačenju ovog pitanja, razilaženju učenjaka i argumnetaciji, učenjaci mezheba po ovom pitanju dva mišljenja:
Prvo mišljenje – da je murtedu koji se pokaje i vrati u Islam vadžib da ponovo obavi Hadždž.
Ovo je stav hanefija i malikija.
Vadžib mu je ponoviti Hadždž jer je sa otpadništvom poništio prethodno obavljeni Hadždž.
Drugo mišljenje – da murted koji se pokaje i vrati u Islam nije obavezan ponoviti obavljeni Hadždž prije riddeta jer mu taj Hadždž nije poništen.
Na ovom stavu su šafije i hanabile.
Nakon svega spomenutog, konkretan odgovor na pitanje je sljedeći:
Osoba koja godinama praktikuje Islam, a potom učini kufr, pa se odmah pokaje i vrati u Islam, oko poništavanja dobrih djela (poput namaz, post, zekat, hadža i slično) koje je godinama radila prije djela kufra učenjaci četiri mezheba imaju dva stava shodno razumijevanju i tumačenju ajeta koji o toj temi govore.
Bliži stav je, a Allah zna najbolje, da su joj sva djela poništena i da je obavezna ponovo obaviti Hadždž.
Ve billahi tevfik.Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
vidi manje
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod. Audio isječak odgovora
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.
Audio isječak odgovora
vidi manje