Esselamu alejkum.
Ne znam da li sam dobro shvatila šta je kupovina na leasing, tj. da li je kupovina auta ili kuće na leasing halal ili haram? Zaista su teška vremena i ne znam kako da čovjek kupi te stvari koje su mu neophodne a da ta kupovina bude halal. Ukoliko poznajete neku banku koja posluje po islamskim principima molim Vas da mi to kažete. Allah Vas nagradio !
Alejkumusselam. Lizing prodaja ili kupoprodajno iznajmljivanje je novi vid kupoprodajnog ugovora koji se pojavio u savremenom dobu o kojem prijašnji islamski pravnici nisu pisali. Halid El-Hafi, jedan od savremenih islamskih učenjaka, definiše kupoprodajno iznajmljivanje sljedećom definicijom:
Kupoprodajno iznajmljivanje je ugovor između dvije strane u kojem jedna iznajmljuje drugoj određenu robu po određenoj cijeni koju plaća na rate u određenom vremenskom periodu, a nakon isplaćivanja zadnje rate roba prelazi u vlasništvo onog koji je iznajmio sklapanjem novog ugovora. Međutim, ova definicija obuhvata samo neke oblike ove prodaje, pa je neophodno dodati ostale oblike sa sljedećim dodatkom: ili u kojima roba nakon isplaćivanja zadnje rate automatski prelazi u vlasništvo onog koji je iznajmio bez sklapanja novog ugovora. Iz svega spomenutog se razumije da ova kupoprodaja u sebi sadrži dvije vrsta različitih prodaja: iznajmljivanje (idžara) i prodaju (bej’u).
Razlozi nastanka ove vrste kupoprodaje su opasnosti kojima biva izložen prodavač koji prodaje robu na rate kada mu kupac ne plati ratu u dogovoreno vrijeme. Pa da bi se zaštito od toga i sličnog on ovim vidom prodaje zadržava sebi pravo vraćanja robe, koja je još uvijek u njegovom vlasništvu, ako mu kupac ne plati ratu u dogovorenom vremenu, a isto tako, zadržava novac koji je isplaćen u ratama koje je već platio. Znači ako kupac prestane isplaćivati rate, prodavač uzima robu i zadržava novac koji je do tada uplaćen.
Ova prodaja ima više imena i vrsta kako na Zapadu tako i na Istoku, neka od tih imena su: Hire-Purchase, Leasing, Credit, ili kupoprodajno iznajmljivanje, prodaja prekrivena iznajmljivanjem, iznajmljivanje koje prelazi u prodaju.
Šerijatski status kupoprodajnog iznajmljivanja
Kupoprodajno iznajmljivanje ima mnoštvo oblika te se šerijatski propis razlikuje od oblika do oblika. Treba imati na umu da je ova prodaja izuzetno komplikovana sa šerijatsko-pravne strane, a ono što je čini komplikovanom je mnoštvo njenih oblika, te što je sastavljena iz dva različita ugovara (kupoprodaje i iznajmljivanja) i što je izgrađena na mnogim drugim fikhskim pitanjima.
O ovoj prodaji je napisano mnogo knjiga, studija, i disertacija, održano mnogo simpozija i konferencija islamskih pravnika, tako da ova tema zaslužuje da se o njoj napiše posebna podrobna knjiga koja obrađuje sve njene finese.
Različiti su stavovi savremenih učenjaka o ovoj naširoko rasprostranjenoj kupoprodaji: jedna grupa (prvi stav učenjaka) općenito zabranjuje sve njene oblike, druga grupa (drugi stav učenjaka) neke oblike dozvoljava, neke zabranjuje a o nekima nema konačan stav. Pošto oni oblici lizing prodaje koje neki učenjaci, poput Kolegija islamskog prava pri Organizaciji islamske konferencije, dozvoljavaju nisu prisutni na Zapadu drugi stav učenjaka nema potrebe ni spominjati.
Od učenjaka koji su općenito zabranili ovu kupoprodaju je Udruženje visokorangiranih učenjaka (Hej’etu kibaril-‘ulema’) iz Saudijske arabije koje je, nakon studioznog proučavanja ove teme, donijelo stav, na kojem je bila večina članova, da je kupoprodajno iznajmljivanje šerijatski zabranjen ugovor. Argumentovali su svoj stav sljedećim:
Prvo: kupoprodajno iznajmljivanje je ugovor koji je sastavljen iz dva prodajna ugovora, tj. iznajmljivanja i kupoprodaje, nad jednom robom, a ta dva ugovora se međusobno razlikuju po propisu i oprečni su jedan drugom. Jer prodaja zahtijeva prelazak robe (npr. kuće) i koristi od robe (npr. stanovanje u kući) u vlasništvo kupca, a iznajmljivanje zahtijeva prelazak samo koristi od robe (npr. stanovanje u kući) u vlasništvo kupca. Takođe, u prodaji je garancija nad robom i njenim koristima na kupcu, pa ako bi roba nakon prodaje propala prodavač nije dužan nadoknaditi štetu, za razliku od iznajmljivanja gdje je garancija na samom iznajmljivaču, osim ako je razlog propasti robe i njenih koristi nemarnost (tefrit) ili prelaženje granica dozvoljenog pri korištenju robe (te’addi) od strane onog koji je iznajmio.
Drugo: vrijednost kojom se plaća roba tako što se podijeli na godišnje ili mjesečne rate predstavlja stvarnu cijenu robe, a prodavač smatra da su te rate cijena iznajmljivanja kako bi se osigurao od toga da kupac proda robu. Pa ako kupac, na primjer, ne bude u stanju da plati zadnju ratu oduzima mu se roba računajući da je ona iznajmljena, a ono što je platio do tada ne vraća mu se jer je koristio robu kao iznajmljenu. Nema sumnje da je u ovome velika nepravda prema samom kupcu.
Treće: ovakve i slične prodaje su odvele do olahkog upadanja siromaha u dugove koje ne mogu podnijeti.
Udruženje smatra, dajući alternativu za ovaj zabranjeni vid prodaje, da prodavač i kupac trebaju vršiti kupoprodaju na ispravan način, tj. da prodavač proda robu i uzme kao zalog kupoprodajni ugovor, saobračajnu dozvolu i slično, kako bi time osigurao isplaćivanje svih rata.
Prema tome, vrste lizing prodaje prisutne kod nas i u Evropi su po Šerijatu zabranjene, a Allah zna najbolje.
U našim krajevima (u Evropi) nije mi poznata banka koja posluje po islamskim principima bez kamate. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakic
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com